Međunarodni znanstveno-stručni skup Čovjek i krš 2013

Međunarodni znanstveno-stručni skup "Čovjek i krš 2013." održat će se u Čitluku od 17. do 19. listopada i okupit će 65 poznavatelja krša iz pet zemalja.

Sudionici, članovi klubova, muzeja, sveučilišta i ustanova za zaštitu prirode, znanstvenog statusa od amatera do akademika, predstavit će više od 40 znanstvenih i stručnih radova iz područja fizičke znanosti o kršu, upotrebe i zaštite krša, živog svijeta krša, te turizma, obrazovanja i kulture

U posebnom programu skupa bit će prikazana tri dokumentarna filma, predstavljen zbornik radova s prošlogodišnjeg skupa Čovjek i krš 2012. i organizirana cjelodnevna ekskurzija od Trebižata, preko Hutova blata, Bregave i Stoca do Dabarskog i Fatničkog polja.

Dinarski krš, koji pokriva između jedne i dvije trećine Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, te manje dijelove Italije, Srbije i Albanije, vodeća je prirodna vrijednost te vrste u svijetu, ne samo po bogatstvu i raznolikosti  krških formi, nego i po biološkoj raznolikosti.

Pored činjenice da je u Dinaridima započelo istraživanje krša u svijetu, i da su nazivi za pojedine krške pojave uzeti za stručne termine u međunarodnoj karstologiji (znanosti o kršu), krš ima golemu egzistencijalnu vrijednost jer se u njemu nalaze najveće zalihe podzemnih voda tih zemalja.

U posljednje vrijeme ornitolozi upozoravaju na važnost poplavnih krških polja kao odmorišta milijuna ptica selica te zimovališta više ptičjih vrsta koja imaju međunarodni značaj.

Do pojave koncepta održivog razvoja krš je smatran pasivnim i zaostalim krajem te je podvrgavan grubim razvojnim promjenama koje su na pojedinim područjima uvelike umanjile njegove prirodne vrijednosti, ali u novije karstolozi i ekolozi uspijevaju upozoriti na taj neprihvatljiv odnos i postupno preokreću javno mnijenje prema pozitivnim pogledima na krš.

Krška polja Bosne i Hercegovine u slivovima Cetine, Neretve i Trebišnjice najprivlačnija su i najpoznatija takva pojava u svijetu..