Pred-tenderska prezentacija sistema daljinskog grijanja u Vitezu po modelu JPP

09.08.2019. 11:18 / Izvor: Akta.ba
Pred-tenderska prezentacija sistema daljinskog grijanja u Vitezu po modelu JPP

Izgradnja daljinskog grijanja je predviđena fazno u periodu od 5 godina.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) provodi projekt “Regionalni program energijske efikasnosti (REEP)”, koji se finansira iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF-Western Balkans Investment Framework). EBRD u segmentu tehničke suradnje kroz angažman konzorcija CMS/CETEOR/GMC, implementira projekt u Bosni i Hercegovini.

Konsultantski tim angažiran na pružanju tehničke podrške Općini Vitez će potencijalnim privatnim partnerima prezentirati koncept predmetnog projekta, najvažnije uvjete iz nacrta ugovora javno-privatnog partnerstva kao što su obaveze i prava stranaka, parametri i rizici, kao i strategiju ugovaranja, te rokove za nadmetanje i provedbu projekta.

Cilj ove prezentacije je upoznati sve zaintresirane strane tj. potencijalne privatne partnere sa projektom, uvjetima i prijedlozima, prije pripreme tenderske dokumentacije, a prema modelu JPP.

Prezentacija će biti održana u Vitezu, 17.09.2019., 10:00-14:00, u Hotelu Central, prema agendi koja će biti dostavljena u 2. Pozivu.  

Informacije o događaju, dostupne su na www.ceteor.ba i  www.opcinavitez.info

Kontakt osoba: Leonida Hadžimuratović, voditelj projekta email: lhadzimuratovic@ceteor.ba; tel.: +387 33 563 589.

Ukoliko ste zainteresirani prisustvovati ovoj prezentciji, učešće možete potvrditi putem e-mail: ekavazovic@ceteor.ba, ili na tel.: 033/563 582 ili fax: 033/205 725, najkasnije do 12.09.2019.

Podsjetimo, izgradnja daljinskog grijanja je predviđena fazno u periodu od 5 godina. Kotlovnica za buduće daljinsko grijanje u Vitezu se sastoji od dva toplovodna kotla na drvnu sječku snage po 6 MW (12 MW ukupno), jednog toplovodnog kotla na prirodni gas snage 4 MW i dva akumulatora toplote. Obzirom da razvoj priključenja objekata neće biti jednovremen i brz, bilo bi opravdano raditi sa više od jednog kotla na biomasu u početku. Lokacija za kotlovnicu je izabrana u sklopu preduzeća Vitezita. Predviđena je izgradnja mreže daljinskog grijanja sa dva kruga, primarnim i sekundarnim i sistemom toplotnih podstanica. Projektom se predviđa pojedinačno mjerenje potrošnje toplote i plaćanje po potrošnji što će omogućiti korisnicima racionalizaciju potrošnje.

Ukupna kapitalna ulaganja iznose 12.329.000 KM + PDV (6.303.718 EUR + PDV). Konačni model sistema daljinskog grijanja pripremit će odabrani privatni partner i može se razlikovati od analiziranog i predloženog tehničkog rješenja datog u Studiji Izvodljivosti. Međutim, tehničko rješenje mora biti zasnovano na zahtjevima specificiranim u studiji i odobreno od strane Općine Vitez.

Ukupna kapitalna ulaganja sa planiranom implementacijom u tri faze (u periodu 5 godina) iznose 12.329.000 KM* + PDV, ne uključujući troškove unutrašnjih instalacija grijanja (razvod instalacija u stanu/kući). Kapitalni troškovi u kotlove čine 60% od ukupne investicije, izgradnja mreže daljinskog grijanja čine 31% investicije, dok ostali prateći troškovi iznose 9%. 

U studiji izvodljivosti analizirane su tri tarife. Prva korištena tarifa u analizi iznosi 118,00 KM/MWh + PDV kao prosječna cijena (za fizička i pravna lica) na bazi mjesečne naplate. Ova tarifa je izračunata na bazi očekivane interne stope povrata od IRR=15% (navedeni iznos IRR-a predstavlja nivo profitabilnosti projekta daljinskog grijanja u BiH koji je prihvatljiv za privatne investitore). Kako bi troškovi usluge daljinskog grijanja bili prihvatljiviji za korisnika, analizirana je opcija sa učešćem Općine u finansiranju dijela mreže u iznosu od 2 miliona KM.

U tom slučaju bi tarifa iznosila 109,00 KM/MWh + PDV, a projekat bi bio dovoljno atraktivan za potencijalnog privatnog partnera jer bi IRR iznosio 15%. 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Najave