Federacija ide u prvu emisiju trezorskih zapisa: 65 milijuna KM za isplatu stare devizne štednje

Nakon što je Vlada FBiH prethodnih mjeseci najavljivala mogućnost da će za izmirenje obveza po osnovu stare devizne štednje i ratne štete ići u emisiju trezorskih zapisa, ovih dana su pokrenute i konkretne aktivnosti.

Naime, Federalno ministarstvo financija je danas u nekoliko dnevnih listova objavilo javni poziv za sudjelovanje u emisiji trezorskih zapisa u iznosu od 65 milijuna KM, koja se održati putem aukcije na Sarajevskoj burzi. Nominalna vrijednost trezorskog zapisa je 10.000 KM, a početak aukcije predviđen je za 27.9. 2011., dok je kao datum njihovog dospijeća određen 28.3. 2012. godine.

Inače, ovo je prvi put uopće da se Federacija odlučuje za ovakav način prikupljanja kapitala. Iz Ministarstva financija naglašavaju da će građani koji posjeduju obveznice čiji rok dospijeća je 30.9. 2011. imati svoj novac na računima tog istog dana, te da su iz tog razloga javnu aukciju tempirali točno u dan kako ne bi morali plaćati kamate za novac koji leži na računima.

Začetak tržišta novca

Osim za Federaciju i građane koje imaju obveznice ove emisija će biti od velikog značaja i za Sarajevsku burzu i tržište kapitala u FBiH. Naime, ovaj korak predstavlja i svojevrsni začetak tržišta novca, jednog dijela financijskog tržišta, koji je kod nas do sada nedostajao.

"Na tržištu novca susreću se ekonomski akteri koji nude i koji potražuju sredstva za relativno kratak vremenski period (instrumenti na tržištu novca imaju rok dospijeća obično do godinu dana). U glavne instrumente na tržištu novca spadaju trezorski zapisi (izdaje ih država ili javni sektor) i komercijalni zapisi (izdaju ih gospodarska društva). Značaj trezorskih zapisa za tržište je izuzetno veliki, budući da se putem aukcijske prodaje dolaze do tržišne kamatne stope po kojoj se država odnosno entitet mogu zadužiti", objašnjava za eKapiju važnost izdavanja ovih zapisa Almir Mirica, izvršni direktor Sarajevske burze.

Kaže da će ove kamatne stope poslužiti gospodarskim društvima kao referentna kamatna stopa za njihova zaduženja na tržištu. Oni će kamatnu stopu koju plaća država, kao najsigurniji dužnik, morati uvećati za svoju individualnu premiju rizika (dodatnu kamatnu stopu) kako bi mogli privući investitore te se na taj način financirati, ističe Mirica.

Najsigurniji vid investiranja

Inače, značaj za potencijalne kupce trezorskih zapisa je također vrlo veliki, budući da trenutno ne postoji siguran način plasiranja sredstava na kraći vremenski period. U ovom kontekstu se često spominju komercijalne banke, koje drže značajna sredstva iznad obaveznih rezervi kod Centralne Banke Bosne i Hercegovine po minimalnim (overnight) kamatnim stopama. Za očekivati je da će dio ovih sredstava biti plasiran u federalne trezorske zapise.

"Vrijednosni papiri koje izdaje država (u našem slučaju entitet) generalno spadaju u najsigurniji vid ulaganja, budući da država, izuzimajući neke ekstremne scenarije, ne može bankrotirati (njoj na raspolaganju uvijek stoje razne mogućnosti fiskalnog i nefiskalnog pribavljanja sredstava)", kaže Mirica za eKapiju.

Nakon završetka aukcije bit će poznata kamata pod kojim se FBiH zadužila

Što se tiče samog procesa aukcije trezorskih zapisa Ministarstvo financija nakon zakazivanja termina primarne aukcije trezorskih zapisa o tome obavještava Burzu i Registar vrijednosnih papira. Nakon objave javnog poziva za sudjelovanje na aukciji zainteresirani investitori se obraćaju profesionalnim posrednicima (brokerskim kućama i bankama sa dozvolom za obavljanje poslova posredovanja) i uplaćuju avans za sudjelovanje na aukciji.

Na dan aukcije, investitori izdaju naloge za kupovinu trezorskih zapisa. U nalogu navode količinu trezorskih zapisa koju žele kupiti kao i maksimalnu (diskontnu) cijenu koju su spremni platiti. Do diskontne cijene dolaze na osnovu željenog prinosa kojeg žele ostvariti, uzimajući u obzir bonitet emitenta, u ovom slučaju Federacije BiH.

"Važno je napomenuti odnos željenog prinosa (ili zahtjevane kamatne stope) i diskontne cijene- investitor traži veću kamatnu stopu, postavi će nižu diskontnu cijenu, i obrnuto. Nakon što se unesu svi kupovni nalozi, Ministarstvo financija, kao prodavac trezorskih zapisa, analizira prikupljene ponude i na osnovu njih određuje cijenu za svoj prodajni nalog", ističe Mirica.

Ako se koristi metoda višestrukih cijena, svaki kupac će, kaže, platiti onu cijenu koju je unio u svom kupovnom nalogu, tj. različiti investitori će platiti različite cijene, u skladu sa tim koliko su ponudili na aukciji. Ministarstvo pri tome ima pravo da kupovne naloge u cjelosti prihvati, djelimično prihvati ili u potpunosti odbije, zavisno od toga da li su kamatne stope (izražene u diskontnim cijenama) za njih prihvatljive, kaže naš sugovornik.

Iz ovog razloga će se tek nakon završetka aukcije znati kamatne stope po kojoj se FBiH zadužila, što će biti objavljeno na web-stranicama Ministarstva i SASE. Ovakav princip primarne aukcije se u svijetu najčešće primjenjuje upravo za kratkoročne vrijednosne papire poput trezorskih zapisa.

Danijela Kozina