Dužničke hartije sve značajniji materijal za trgovinu na Banjalučkoj berzi: Obveznice ratne štete hit u RS

Obveznice RS postaju sve značajniji tržišni materijal na Banjalučkoj berzi i posljednjih dana njihov promet je u prosjeku veći nego akcijama.

Posebno atraktivne su obveznice RS emitovane po osnovu ratne materijalne i nematerijalne štete koje zadnjih desetak dana bilježe prosječan dnevni promet od skoro 200.000 KM, uglavnom iz najnovije treće emisije registrovane početkom ovog mjeseca.

Darko Lakić, pomoćnik direktora Banjalučke berze, kaže da je od oko 6.600 građana RS koji su po osnovu pravosnažnih sudskih odluka dobili pravo na obveznice ratne štete iz treće emisije njih oko 450 već prodalo svoje hartije. Prosječna cijena tih obveznica u prvim danima trgovanja iznosila je oko 45-46 % od nominalne vrijednosti od jedne marke, dok je na trgovanju 23. novembra 2009. godine iznosila oko 38 %, što znači da je vlasnik 10.000 tih obveznica, za njih dobijao 3.800 KM.

Anka Vučen, direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima "Bors invest", kaže da ne treba da čudi velika ponuda obveznica ratne štete na berzi ako se zna da porodice poginulih boraca, koje su ih dobile, veoma teško žive.

"Ta populacija je proteklih dana dobila obavještenja o obveznicama i kada su saznali koliko vrijede požurili su da ih prodaju. Na to ih je, pored neimaštine, podstakao i strah da će vrijednost obveznica kasnije padati", smatra Vučenova.

Stručnjaci na tržištu kapitala ukazuju da građani obveznice mogu zadržati do dospijeća 2023. godine, te da će u periodu do 2013. dobijati godišnju kamatu u iznosu od 1,5 % na nominalnu vrijednost, a od 2014. do 2023. godine 10 % glavnice i kamatu od 1,5 % na preostali dug.

Sa druge strane, tražnja za obveznicama ratne štete je, ističe Lakić, podstaknuta uredbom Ministarstva finansija RS da njihovim vlasnicima omogući izmirenje poreskih obaveza nastalih s krajem 2007. godine.

"Poreski dug od, primjera radi, 10.000 KM može se otplatiti sa 10.000 obveznica koje je sada na tržištu moguće kupiti za oko 3.800 KM", kazao je Lakić.

Vučenova ukazuje da tu pogodnost uviđa sve veći broj preduzeća koja imaju poreske dugove, napominjući da to pravo važi samo do kraja ove godine. Ukoliko se ne produži taj rok, ona procjenjuje da će pasti i tražnja za tim obveznicama.

Drugi motiv kupovine obveznica ratne štete su godišnji prinosi koji po aktuelnim cijenama iznose 14-15 % pod uslovom da se obveznice drže do dospijeća i da se budući prilivi po osnovu kamate i glavnice reinvestiraju po istim stopama.

"Prinos na te obveznice je veći nego što je kamata na štednju u banci, s tim što, naravno, treba uzeti u obzir i period dospijeća od 14 godina", naglasio je Lakić.