Žene u STEM-u predvode klimatsku akciju

Koristeći satelitske podatke o padavinama i zemljištu, uz tehnologije modeliranja i mašinskog učenja, 38-godišnja inženjerka Senida Džajić-Rghei radi na predviđanju porasta vodostaja i rizika za nastanak poplava u Bosni i Hercegovini. Više od 10 godina radi u sektoru voda i okoliša, a kroz saradnju sa UNDP-om radila je na pronalasku rješenja za smanjenje rizika od poplava koristeći napredna mašinska učenja. 

"Zadnji projekt na kojem radimo je mjerenje padavina koristeći video zapise. Budući da je mreža kišomjernih stanica u BiH veoma slabo razvijena – prije rata ih je bilo više od 500 a sada ih je manje od 100, to ukazuje na potrebu za rasprostranjenijom mrežom za mjerenje količine padavina. Ako uspije ovaj projekt, imat ćemo mogućnost prikupljanja preciznih podataka u realnom vremenu, s obzirom na to da je veliki broj kamera, bezbjednosnih ili saobraćajnih, već instaliran, što je od velikog značaja za bolje upravljanje vodama i predviđanje vremenskih nepogoda", kaže Džajić-Rghei.

Ova magistrica hidrotehnike i okolišnog inžinjeringa o važnim projektima na kojima radi govorit će i na regionalnom online panelu "Žene u STEM-u predvode klimatsku akciju u Evropi i Centralnoj Aziji" koju 8. marta organizuje UNDP kroz platformu STEM4ALL.

Diskusija će okupiti stručnjakinje koje će govoriti o doprinosu žena u nauci, tehnologiji, inžinjerstvu i matematici (Science, technology, engineering and mathematics – STEM) u odgovoru na klimatske promjene, a cilj je inspirisati i potaknuti žene i djevojčice da potraže karijere u STEM-u i posebno u projektima koji za cilj imaju akcije za ublažavanje klimatskih promjena i izgradnju održive budućnosti.

Klimatski aktivizam

Uz više naučnica i inžinjerki u klimatskoj akciji, važnu ulogu imaju i klimatske aktivistkinje. Sa entuzijazmom za borbu protiv negativnih posljedica klimatskih promjena, 19-godišnja Banjalučanka Anastasija Đorđa Bosančić, radi na podizanju svijesti svojih vršnjaka o globalnim trendovima i o tome šta je moguće uraditi na lokalnom nivou. Ova studentica međunarodnih odnosa i političkih nauka prošle godine je učestvovala na konferenciji COP26 u Glasgowu gdje je imala priliku da na radionicama i kroz predavanja čuje o iskustvima mladih ljudi iz svijeta koji su osmislili i implementirali inovativne projekte što joj je bila motivacija da slično pokuša da napravi i u BiH.

"Kao klimatska aktivistkinja imam mnogo dodira sa svijetom nauke, sa ženama koje istražuju, koje se bave naukom i rješavanjem problema. Koliko god aktivisti bili ti koji podižu svijest, smatram da su ipak oni koji istražuju, donose to rješenje, najvažniji", dodaje ova mlada aktivistkinja koja svoju karijeru planira graditi u diplomatiji i međunarodnoj politici, klimatskom aktivizmu, borbi za ljudska prava i posebno ravnopravnosti žena. U klimatskom aktivizmu sam primijetila više žena. Možda zato što smo otvorenije, glasnije, i mislim da to zapravo proističe iz toga da se odavno već borimo za svoju ravnopravnost, i da smo već nekako navikle da podignemo glas na različite teme, pa samim tim i na nepravdu koja se tiče klimatskih promjena", rekla je ona. 

Žene u STEM-u i borbi protiv negativnih klimatskih promjena

Globalno su poslovi u STEM-u u porastu, ali se žene i dalje suočavaju sa različitim preprekama u ostvarenju karijera u tim oblastima, počevši od toga da manje žena stekne kvalifikacije u tehnološkim i inžinjerskim zanimanjima, do toga da zbog različitih društvenih faktora teže napreduju do liderskih pozicija.

Podaci sa platforme STEM4ALL kažu da je u Bosni i Hercegovini na studijima mašinskih i građevinskih fakulteta oko 38 posto žena, na studijima informacijskih i komunikacijskih tehnologija oko 25 posto žena, a da na studijima prirodnih nauka, matematike i statistike žene prednjače sa oko 70 posto.

Istraživanje koje je provedeno u okviru IT Girls inicijative u BiH, "Rodne razlike u STEM području u BiH", pokazalo je kako učenice osnovnih i srednjih škola pokazuju veći interes i imaju pozitivnije opšte stavove prema prirodnim naukama dok učenici pokazuju veći interes za informatiku. Istraživanje je pokazalo i da dječaci generalno procjenjuju da su njihove sposobnosti za područje inžinjerstva i kompjuterskih nauka veće u poređenju s procjenama koje su dale djevojčice, a i da dječaci imaju veći interes za aktivnosti koje podrazumijevaju kreiranje kompjuterskih aplikacija, dok učenice, naprimjer, žele raditi na pronalasku novog lijeka.

Još kao djevojčicu Ajšu Hadžić je zanimala nauka, učestvovala je na takmičenjima iz fizike, a danas kao magistrica mašinstva radi u BlumLab-u, kreativnom prostoru namijenjenom za stvaranje inovacija u oblasti modernih tehnologija. Ova 28-godišnja inženjerka fokusirana je na razvoj tehnologija pametnih gradova a svoje znanje i iskustvo koristi i u edukaciji javnosti o načinima nošenja sa zagađenjem zraka i klimatskim promjenama.

"Uvijek me zanimala nauka, uvijek sam htjela da budem dio nečega gdje mogu da ispoljim svoju kreativnost, a kroz ove tehnologije, mislim da to mogu", kaže ova članica tima koja je radila na kreiranju uređaja Boxy koji mjeri nivo PM čestica i zagađenosti zraka u BiH.

O tehnologijama pametnih gradova mnogo je naučila tokom studija u Francuskoj gdje je bila fokusirana na temu energetske efikasnosti. Kao dio tima BlumLab-a, u saradnji sa UNDP-om, radila je na projektu vezanom za zagađenje zraka, gdje su pored senzora koji su postavljeni na nekoliko lokaciju u Sarajevu i radionica, kreirani tutorijali o tome kako kod kuće napraviti senzor za mjerenje nivoa PM čestica, pri čemu je napravljena i aplikacija koja prikazuje zabilježena mjerenja tamo gdje je Boxy aktivan. 

Kao nekadašnja studentica mašinstva, a danas mlada inžinjerka, kaže da lično nije imala prepreke u profesionalnom razvoju ali da je društvo u Bosni i Hercegovini takvo da i dalje postoji nepovjerenje i nerazumijevanje modernih tehnologija, ali i da je prisutno i nepovjerenje prema mladima, posebno ženama.

"Kroz negativne stvari mislim da svi prolaze, a pogotovo kada ste mlada žena, neće ljudi ni da vas saslušaju. Mladima se ne vjeruje, kao da moraš da imaš mnogo iskustva da te ozbiljno shvate", pojašnjava i dodaje kako bi trebalo da dođemo do toga da se ne gleda je li neko djevojčica ili dječak, žena ili muškarac, nego za šta je neko sposoban.

Rezidentna predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini, Steliana Nedera, naglasila je kako ne samo da je ispravno nego je i odlična poslovna odluka da se poveća rodna raznolikost u području klimatske akcije.

"Tranzicija ka zelenoj ekonomiji i energetska tranzicija zahtijevaju usvajanje inovativnih rješenja i biznis modela, kao i veće učešće šire baze talentovanih osoba. U tom smislu, angažovanje većeg broja žena je ključno za uspješnu i inkluzivnu energetsku tranziciju", zaključila je Nedera.