Naučnici kažu da će roboti do 2033. obavljati većinu kućnih poslova

Tokom jedne decenije, oko 39 odsto vremena utrošenog na kućne poslove i brigu za voljene moglo bi da se automatizuje, kažu stručnjaci, a prenio je BBC.

Naučnici iz Ujedinjenog Kraljevstva i Japana zamolili su 65 stručnjaka za veštačku inteligenciju (AI) da predvide količinu automatizacije uobičajenih kućnih poslova za deset godina.

Stručnjaci predviđaju da će kupovina namirnica vjerovatno doživjeti najviše automatizacije, dok je najmanja vjerovatnoća da će AI uticati na brigu o mladima ili starima.

Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS ONE.

Naučnici sa Oksforda i japanskog Univerziteta Očanomizu željeli su da znaju kakav bi uticaj roboti mogli da imaju na neplaćene kućne poslove.

"Ako će roboti preuzeti naša radna mjesta, hoće li barem umjesto nas iznositi smeće?“, upitali su.

Roboti „za kućne poslove“, kao što su roboti usisavači, „postali su najproizvođeniji i najprodavaniji roboti na svijetu“, primetili su naučnici.

Tim je pitao 29 stručnjaka za veštačku inteligenciju iz Velike Britanije i 36 stručnjaka za veštačku inteligenciju iz Japana za njihove prognoze o robotima u kući.

Stručnjaci iz Ujedinjenog Kraljevstva bili su optimističniji u pogledu kućne automatizacije u poređenju sa svojim kolegama, dok je situacija u Japanu bila obrnuta.

Ali, zadaci za koje su stručnjaci smatrali da mogu biti automatizovani bili su različiti.

"Predviđa se da će samo 28 odsto rada u pogledu negdje, uključujući aktivnosti kao što su podučavanje djeteta, pratnja djeteta ili briga o starijem članu porodice, biti automatizovano“, rekla je dr Lulu Ši, sociološkinja sa Oksforda.

S druge strane, očekuje se da će tehnologija smanjiti 60 odsto vremena koje provodimo u kupovini namirnica, kažu stručnjaci.

Predviđanja da će nas „u sljedećih deset godina“ roboti osloboditi kućnih poslova imaju dugu istoriju i određeni skepticizam može biti opravdan. Godine 1966. televizijska emisija Tomorrow’s World izvijestila je o kućnom robotu koji je mogao da kuha večeru, šeta psa, čuva bebu, kupuje, meša koktele i obavlja mnoge druge zadatke.

Kad bi njegovim kreatorima dali samo milion funti, uređaj bi mogao da bude u funkciji do 1976. godine, glasila je vijest.

Ekaterina Hertog, vanredna profesorka vještačke inteligencije i društva na Oksfordu i jedna od autorka studije povlači paralele s optimizmom koji je dugo okruživao samovozeće automobile.

"Obećanje da će samovozeći automobili biti na ulicama, zamijeniti taksije, postoji, mislim, već decenijama – a ipak, nismo uspjeli da napravimo robote da dobro funkcionišu ili ove samovozeće automobile da upravljaju u nepredvidivom okruženju naših ulica. Domovi su u tom smislu slični", smatra.

Dr. Kejt Devlin, predavačica AI-a i društva na King’s College u Londonu, koja nije bila uključena u studiju, kaže da će tehnologija vjerovatnije pomoći ljudima, umjesto da ih zameni.

"Teško je i skupo napraviti robota koji može da obavlja višestruke ili opšte poslove. Umjesto toga, lakše je i korisnije stvoriti pomoćnu tehnologiju koja će nam pomoći, a ne zamijeniti nas", rekla je.

Istraživanje sugeriše da bi kućna automatizacija mogla da oslobodi mnogo vremena utrošenog na neplaćene kućne poslove. U Ujedinjenom Kraljevstvu, radno sposobni muškarci obavljaju oko 50 odsto manje ovog neplaćenog posla od radno sposobnih žena, dok u Japanu muškarci rade manje od petine.

Neravnomjeran teret kućnih poslova na ženama negativno utiče na primanja, štednju i penziju žena, tvrdi prof. Hertog. Sve veća automatizacija bi stoga mogla da rezultira većom ravnopravnošću polova, kažu naučnici.

Međutim, tehnologija može biti skupa. Ako su sistemi za pomoć u kućnim poslovima dostupni samo podgrupi društva, to će dovesti do povećanja nejednakosti, rekla je Hertog.