Prva svjetska 3D printana raketa spremna za debitantsko lansiranje

10.03.2023. 09:38 / Izvor: Agencije
raketa

3D printana raketa koju je izradio kalifornijski startup Relativity Space trebala bi poletjeti u svoju prvu misiju u orbitu u srijedu u ključnom testu nove strategije američke kompanije za smanjenje troškova proizvodnje.

3D printana raketa koju je izradio kalifornijski startup Relativity Space trebala bi poletjeti u svoju prvu misiju u orbitu u srijedu u ključnom testu nove strategije američke kompanije za smanjenje troškova proizvodnje.

Trideset i pet metara visoka raketa Terran 1, od koje je 85 posto izrađeno iz 3D pisača, trebala bi poletjeti s lansirne rampe Sjedinjenih Država u bazi svemirskih snaga u Cape Canaveralu na Floridi u 13 sati po lokalnom vremenu (18:00 GMT) u srijedu.

"Lansiranje za koje se pripremamo prilika je da demonstriramo hrpu stvari odjednom", rekao je Josh Brost, viši potpredsjednik Relativity Spacea za prihode. Nazvao je Terran 1 “daleko najvećom 3D printanom strukturom koja je ikada sastavljena”.

Raketa – nadimak GLHF za "Sretno, zabavite se" – neće nositi komercijalni teret, budući da se radi o inauguracijskom letu, već će umjesto toga nositi neuspjeli 3D printani dio rakete iz prethodnog pokušaja izgradnje letjelice. Kompaniji je trebalo sedam godina da dođe do ovog lansiranja, a uspjeh nije zagarantiran. Nijedna komercijalna kompanija nije uspjela doći u orbitu iz prvog pokušaja.

Relativity Space također je prva kompanija koja je pokušala lansirati printanu raketu.

Zastupljen u brojnim industrijama

Proces 3D ispisa, široko korišten u raznim industrijama, uključuje uređaje koji autonomno “ispisuju” uzastopne slojeve mekih, tekućih ili praškastih materijala koji se brzo stvrdnjavaju ili stapaju u čvrste, trodimenzionalne objekte. Nacrti objekata skenirani su iz digitalnih nacrta.

Relativity Space, jedan od nekoliko američkih raketnih startupa koji se takmiče zadovoljiti sve veću potražnju za jeftinim uslugama lansiranja, kladio se na uštede troškova koje očekuje postići korištenjem divovskih, robotskih 3D pisača za pojednostavljenje proizvodnih linija raketa.

Većina njegovih suparnika fokusirala se na smanjenje troškova izgradnjom raketa dizajniranih za višekratnu upotrebu, kao što su Falcon 9 pojačivači koje proizvodi SpaceX Elona Muska.

Korištenje 3D pisača, rekao je Brost, omogućuje Relativity Spaceu da ubrza velik dio svojih proizvodnih procesa i lakše izvrši promjene kako bi poboljšao dizajn rakete ako je potrebno nakon što ona leti, eliminirajući potrebu za složenim opskrbnim lancem koji bi inače usporio poboljšanja rakete.

Dok je potrošni Terran 1 napravljen za nošenje 1250 kg satelita u nisku Zemljinu orbitu (LEO), sve manja potražnja za tom klasom raketa-nosača navela je Relativity Space da razvije veću, 3D printanu raketu za višekratnu upotrebu – Terran R – a očekuje se da će letjeti 2024. godine.

Astronomski ugovori

Trenutno potražnju potiču takozvani mega-konstelacijski planovi kompanija kao što su SpaceX, OneWeb i Amazon Jeffa Bezosa za postavljanje desetina hiljada satelita za internetsko emitiranje na LEO u sljedećih nekoliko godina.

SpaceX leti vlastitim raketama za teške terete kako bi svoju mrežu Starlink doveo u orbitu, dok OneWeb i Amazon planiraju koristiti slične velike rakete raznih lansirnih kompanija za vlastite satelite. OneWeb će lansirati svoje satelite sljedeće generacije na Terran R kompanije Relativity Space, najavile su kompanije prošle godine.

Relativity Space, sa sjedištem u Long Beachu u Kaliforniji, ima osigurane ugovore za lansiranje u vrijednosti od otprilike 1,65 milijardi dolara za obje svoje rakete, a najveći dio tog prihoda može se pripisati većem Terranu R.

Iako je tržišna potražnja za raketama poput Terrana 1 oslabila, Brost je rekao da će nadolazeći letovi rakete informirati o tome kako je Terran R projektiran.

Upitan prodaje li Relativity Space još uvijek Terran 1 kupcima, Brost je rekao da kompanija “nastavlja razgovarati s ljudima o oba vozila”.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza