BBC izvještaj: Umjetna inteligencija bi mogla zamijeniti 300 miliona poslova

Umjetna inteligencija (AI) mogla bi zamijeniti ekvivalent od 300 miliona poslova s punim radnim vremenom, navodi se u izvještaju investicione banke Goldman Sachs.

To bi moglo zamijeniti četvrtinu radnih zadataka u SAD-u i Evropi, ali može značiti i nova radna mjesta te bum produktivnosti, što bi na kraju moglo povećati ukupnu godišnju vrijednost roba i usluga proizvedenih na globalnom nivou za 7%.

Generativna ArtificijeIna inteligencija, sposobna da kreira sadržaj koji se ne razlikuje od ljudskog rada, predstavlja “veliki napredak”, navedeno je u izveštaju.

Izgledi za zapošljavanje

Vlada Velike Britanije želi promovisati ulaganja u umjetnu inteligenciju, za koju kaže da će "na kraju dovesti do produktivnosti u cijeloj ekonomiji", prenosi BBC.

"Želimo da budemo sigurni da AI dopunjava način na koji radimo, a ne da ga ometa – poboljšavajući naše poslove, a ne da ih oduzima", rekla je za Sun sekretarica za tehnologiju Michelle Donelan.

U izvještaju se navodi da će se utjecaj umjetne inteligencije razlikovati u različitim sektorima – 46% zadataka u administrativnim i 44% u pravnim profesijama moglo bi biti automatizirano, ali samo 6% u građevinarstvu i 4% u održavanju.

BBC News je ranije izvještavao o zabrinutosti nekih umjetnika da bi AI generatori slika mogli naštetiti njihovim izgledima za zapošljavanje.

‘Manje plate’

"Jedina stvar u koju sam siguran je da ne postoji način da se zna koliko će poslova biti zamijenjeno generativnom umjetnom inteligencijom", rekao je za BBC News Carl Benedikt Frey, budući direktor škole Oxford Martin, Univerziteta u Oksfordu.

"Ono što ChatGPT radi, na primjer, omogućava većem broju ljudi s prosječnim vještinama pisanja da prave eseje i članke", dodao je.

Tokom narednih nekoliko godina, generativna AI će vjerovatno imati slične efekte na širi skup kreativnih zadataka. Rezultat su bile manje plate, a ne manje radnih mjesta.

‘Prstohvat soli’

Prema istraživanju iz izvještaja, 60% radnika je u zanimanjima koja nisu postojala 1940. godine.

Međutim, druga istraživanja sugeriraju da su tehnološke promjene od 1980-ih brže raselile radnike nego što su stvorile nova radna mjesta. A ako je generativna umjetna inteligencija kao prethodni napredak informatičke tehnologije, zaključuje se u izvještaju, to bi moglo smanjiti zaposlenost u bliskoj budućnosti.

Dugoročni uticaj veštačke inteligencije, međutim, veoma je neizvestan, rekao je izvršni direktor istraživačkog centra Resolution Foundation Torsten Bell za BBC News, “tako da bi sva čvrsta predviđanja trebalo uzeti sa velikom prstohvatom soli”.

Ne znamo kako će se tehnologija razvijati ili kako će je firme integrirati u način na koji rade, rekao je.

To ne znači da AI neće poremetiti način na koji radimo – ali bismo se također trebali fokusirati na potencijalne dobitke životnog standarda od produktivnijeg rada i jeftinijih usluga, kao i na rizik od zaostajanja ako druge firme i ekonomije bolje se prilagođavaju tehnološkim promjenama.