Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
solarni paneli

Foto: Ilustracija, LinkedIn

21.10.2024 |

Pauza / INOVACIJE I TEHNOLOGIJE

Izvor: Akta.ba

Više faktora

Solarni paneli sve popularniji ali postoji i sigurnosna prijetnja, podložni su požarima

U praksi glavni rizik od požara solarnih panela odnosi se primarno na loše postavljene solarne kolektore.

Požari solarnih/fotonaponskih sistema su rijetki, ali mogu uzrokovati veliku štetu na zgradama/kućama.

Šta su solarni paneli?

Solarni paneli su oblik obnovljive energije koji hvata sunčevo zračenje i pretvara ga u električnu energiju.

Vrste PV sistema:

  • oni koji se montiraju na krovove, od pojedinačnih stanova, do većih skladišnih/šupa, obezbeđujući električnu energiju za domove i poslovne aplikacije, često sa potencijalom za izvoz dodatne energije;
  • ekspanzivne zemaljske PV instalacije, koje pružaju značajnu električnu energiju u električnu mrežu.

Zašto dolazi do požara?

Sve veći broj požara povezanih sa solarnim panelima odražava sve veće oslanjanje na solarnu energiju kao izvor energije usred krize troškova života, stoga je važno razumjeti šta uzrokuje požare solarnih panela i neke načine na koje to možemo ublažiti kako bismo smanjili rizik .

Iako je rijetkost da se paneli sami zapale, loša izrada u kombinaciji s nemarom može uzrokovati probleme koji na kraju dovode do električnih požara na krovu ili na pretvaraču.

Rezultati istraživanja navode da su požari vjerovatno uzrokovani prodiranjem vode ili labavim spojevima na krovnim izolatorima.

U takvim slučajevima velika šteta se može izbjeći povoljnim uslovima i brzim reakcijama osoblja na terenu i hitnih službi.

Foto: GSES

Važno je napomenuti da se u praksi glavni rizik od požara solarnih panela odnosi na loše postavljene solarne kolektore.

Na primjer, neispravno spajanje konektora može izazvati električni luk, što znači oslobađanje znatne topline. Ako se to dogodi, može uzrokovati pregrijavanje i požar.

Nedostaci u dizajnu, defekti komponenti i pogrešna instalacija općenito uzrokuju požare na solarnim krovovima. Kao i kod svih električnih sistema, ovi problemi mogu uzrokovati lukove između provodnika ili prema zemlji, kao i vruće tačke, koje mogu zapaliti obližnji zapaljivi materijal.

Samo zato što se "solarni požari" rijetko javljaju ne znači da su paneli vatrootporni.

Tokom požara ne samo da će biti oštećeni, već mogu uzrokovati i veću štetu. Ako još uvijek ima svjetlosti u okolini, solarni panel će nastaviti generirati istosmjernu struju sve do kvara sistema ili druge intervencije

Kako spriječiti požar solarnih panela?

Iz perspektive zaštite od požara, korištenje nezapaljivih materijala između panela i krova pomoći će da se stvori blagi tampon, slično tome spojevi moraju biti sigurno pokriveni, kako se požar ne bi brzo proširio.

Postoji nekoliko razloga zašto se solarni panel može zapaliti. Jedan od glavnih uzroka neispravnosti solarnog panela su greške u instalaciji solarnih panela.

Nekorištenje kompetentnog instalatera solarnih PV sistema može dovesti do kvarova koji mogu uzrokovati požar.

Slično tome, nedostaci proizvoda čine značajan dio požara povezanih sa solarnom energijom, u kojima loš kvalitet ili nekompatibilne komponente povećavaju rizik od požara.

Problemi s planiranjem i dizajnom također mogu povećati rizik od požara solarnih panela, uzrokujući štetu ne samo na fotonaponskoj instalaciji, već i na zgradi na kojoj su montirani.

Primjer za to bi bio fotonaponski sistem koji se instalira na zapaljivi/djelimično zapaljivi krov, bez vatrootpornog pokrivača.

Konačno, vanjski uticaji također čine dio požara solarnih panela. Vanjski utjecaji koji mogu uzrokovati požar solarnih panela uključuju prodiranje vlage i vode u dijelove PV sistema, kao što su DC i AC konektori.

Dodatno, treba uzeti u obzir stvari kao što su nakupljanje prljavštine, ptičjeg izmeta i lišća na PV panelima. To može dovesti do zasjenjenja, uzrokujući žarišta koja mogu eskalirati do paljenja.

Preventivne mjere

Postoji nekoliko radnji koje možete poduzeti kada je u pitanju minimiziranje rizika od požara pomoću solarnih panela.

To uključuje, ali nije ograničeno na:

  • Provođenje odgovarajuće procjene rizika od požara
  • Potpunu konsultaciju sa vlasnikom zgrade (ukoliko imate stan u najmu)
  • Ako ste vlasnik kuće, instalirajte solarne panele sa certifikovanim i kompetentnim stručnjakom
  • Projektovanje i instaliranje fotonaponskih sistema u skladu sa kodeksima i praksama
  • Pobrinite se da krovni materijali nisu zapaljivi, a gdje je primjenjivo, nanesite vatrootporni pokrov
  • Implementirajte sistem prema kojem solarne panele redovno čisti odgovarajuće obučena osoba, obraćajući posebnu pažnju na ptičji izmet i nakupljanje smeća i lišća oko ili ispod PV panela.
  • Osigurajte da su obezbijeđene dovoljne mjere zaštite za sprečavanje krađe i vandalizma

Kako zaštititi solarne panele od pregrijavanja?

Najsigurniji i primarni način je hlađenje ventilatorima.

Hlađenje solarnih panela sa ventilatorima može smanjiti temperaturu na oko 59F (15C), što rezultira značajnim povećanjem ukupne snage sistema.

Ventilatori koji se koriste za hlađenje solarnih panela moraju biti opremljeni temperaturnim senzorima koji detektuju temperaturu modula.

solarni paneli požari na solarnim panelima uzroci požara na solarnim panelima kako spriječiti požar na solarnom panelu

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)