John Clarke, Michel Devoret i John Martinis, istraživači koji djeluju u Sjedinjenim Američkim Državama, dobitnici su Nobelove nagrade za fiziku za 2025. godinu. Priznanje im je dodijeljeno za „eksperimente koji su otkrili kvantnu fiziku u djelovanju“, čime su, prema obrazloženju, postavili temelje za novu eru digitalnih tehnologija.
"Osjećam se potpuno zatečeno. Naravno, nikada mi nije ni palo na pamet da bi ovo moglo biti osnova za Nobelovu nagradu" - rekao je Clarke putem telefona na konferenciji za novinare Nobelovog komiteta u utorak, javlja Reuters.
Kvantna mehanika, koja opisuje ponašanje atoma i subatomskih čestica, odavno je detaljno istražena na mikroskopskom nivou. Ipak, zbog svoje apstraktne prirode i razlika u odnosu na klasičnu fiziku, često se doživljava kao teško razumljiva oblast.
Tokom sredine 1980-ih, trojica nagrađenih naučnika sproveli su eksperimente sa elektronskim kolom izrađenim od superprovodnika, pri čemu su dokazali da kvantni efekti mogu imati uticaj i na makroskopske objekte, pod određenim uslovima.
"Predivno je što možemo proslaviti način na koji stoljetna kvantna mehanika i dalje donosi nova iznenađenja. Ona je, također, izuzetno korisna, jer je kvantna mehanika temelj svih digitalnih tehnologija"- rekao je Olle Eriksson, predsjednik Nobelovog komiteta za fiziku.
Savremena kvantna tehnologija već ima široku primjenu – od tranzistora u mikročipovima do naprednih računarskih sistema.
"Nobelova nagrada za fiziku ove godine otvara mogućnosti za razvoj sljedeće generacije kvantne tehnologije, uključujući kvantnu kriptografiju, kvantne računare i kvantne senzore" - navodi se u saopćenju Kraljevske švedske akademije nauka, koja dodjeljuje nagradu.