U južnom Walesu pokrenuta je pionirska klinička studija koja kombinuje umjetnu inteligenciju (AI) i napredne krvne testove radi brže i preciznije dijagnostike demencije, što predstavlja važan iskorak u zdravstvenom sistemu Ujedinjenog Kraljevstva.
Istraživanje, koje je inicirao Zdravstveni odbor Univerziteta Aneurin Bevan, u početnoj fazi obuhvata manji broj pacijenata, a planirano je da se tokom narednih mjeseci proširi na oko hiljadu učesnika širom zemlje. Cilj projekta je da se značajno skrati dugotrajan i iscrpljujući proces dijagnosticiranja ove bolesti.
Trenutni dijagnostički postupci često ostavljaju pacijente u višegodišnjoj neizvjesnosti, što potvrđuje i iskustvo 74-godišnje penzionisane poštanske službenice Kathryn White. Prvi simptomi kod nje pojavili su se neočekivano – izgubila se na poznatoj relaciji do prijateljičine kuće, a ubrzo potom i prilikom odlaska na porodični sastanak. Nakon niza pregleda – od kognitivnih testova do CT, MRI i PET snimanja – konačna dijagnoza Alzheimerove bolesti potvrđena je tek nakon dvije i po godine, invazivnom lumbalnom punkcijom.
Prema riječima glasnogovornika projekta, upravo bi novi testovi mogli izbjeći takve dugotrajne i invazivne postupke. Krvne analize zasnovane na biomarkerima – malim proteinima u krvi koji ukazuju na rane promjene u mozgu – u kombinaciji s umjetnom inteligencijom omogućavaju bržu i precizniju procjenu stanja.
“Suština studije je da se vrijeme čekanja na dijagnozu maksimalno skrati, jer što ranije postavimo dijagnozu, to prije pacijent može dobiti odgovarajuću terapiju i podršku”, objašnjava dr. Chineze Ivenso, savjetnica za psihijatriju starije dobi i voditeljica istraživanja pri organizaciji Health and Care Research Wales (HCRW).
Nova metoda funkcioniše tako što AI analizira kombinovane rezultate krvnih testova, snimki mozga i kognitivnih procjena, čime se formira cjelovit i tačniji prikaz zdravstvenog stanja. “Trenutno su naše dijagnoze tačne u oko 70 posto slučajeva, što znači da gotovo trećina pacijenata ostaje bez preciznog odgovora. Uz pomoć umjetne inteligencije, taj broj možemo značajno smanjiti,” dodaje dr. Ivenso.
Tokom istraživanja, pacijenti će prolaziti kroz novi dijagnostički proces paralelno sa standardnim NHS procedurama. Demencija je, prema objašnjenju stručnjaka, skup simptoma uzrokovanih oštećenjem moždanih ćelija, a najčešći uzrok je Alzheimerova bolest, koja nastaje nakupljanjem abnormalnih proteina u mozgu.
Vjerovatnoća razvoja bolesti udvostručuje se svakih pet godina nakon 65. godine života. U Velikoj Britaniji trenutno s demencijom živi gotovo milion ljudi, a procjene ukazuju da bi taj broj mogao značajno porasti u narednih 15 godina.
Iako lijek za Alzheimerovu bolest još ne postoji, postoje terapije koje mogu ublažiti simptome, a nova istraživanja otvaraju mogućnost ranijeg i djelotvornijeg liječenja.
Studiju vodi Imperial College London uz podršku neuroznanstvene kompanije Prima Mente, dok je za velški segment projekta zadužen Health and Care Research Wales. Direktorica HCRW-a, dr. Nicola Williams, naglasila je da Wales ima dugu tradiciju učešća pacijenata u medicinskim istraživanjima, te da će ovaj projekat dodatno učvrstiti tu praksu.