Teorija zavjere: U SAD-u pada vještački snijeg?

12.02.2014. 10:33 / Izvor: eKapija.ba

Predvodnici novog svjetskog poretka pokrenuli su novu vrstu rata protiv naroda - širom svijeta proizvode i bacaju vještački snijeg koji je pun radioaktivnog materijala, nanočestica, GMO-a, raznih bakterija, među kojima i kuge, teških metala i ko zna kakvih još sve zala.

Predvodnici novog svjetskog poretka pokrenuli su novu vrstu rata protiv naroda - širom svijeta proizvode i bacaju vještački snijeg koji je pun radioaktivnog materijala, nanočestica, GMO-a, raznih bakterija, među kojima i kuge, teških metala i ko zna kakvih još sve zala.

Cilj im je, naravno, smanjenje populacije kroz trovanja i pandemije, a sve to povezano je s misterioznim chemtrailsima i tajnim vojnim sistemom HAARP.

To je, u par rečenica, suština nove sulude teorije zavjere koja je proteklih dana zaposjela YouTube, internet i medije, kako svjetske, tako i lokalno-regionalne.

Autori brojnih videoklipova kojima se "dokazuje" ova teorija zavjere ne tumače zašto američke vlasti opasni snijeg obilno isporučuju baš u vlastitoj zemlji, a ne na neprijateljskim teritorijima Iraka, Irana, Sjeverne Koreje...

A kako se nova teorija zavjere "dokazuje"? Na videoklipovima autori pokušavaju upaljačima za cigarete otopiti snijeg. Međutim, on ne kaplje, već se čini da gori i poprima tamnu boju paljevine. Štoviše, poslije smrdi na izgorjelu plastiku. Što ćete jasnijeg dokaza da je umjetan i opasan? Zar ne? Pa baš i ne!

Zašto se snijeg ne topi?

Za razumijevanje naučne pozadine ove teorije zavjere nije neophodno završiti neki hemijski, tehnološki ili rudarsko-geološko-naftni fakultet. Dovoljno je malo zdravog razuma i par informacija iz osnovne škole.

Prije svega, treba uočiti da mokre ruke protagonista "genijalnih" snimaka pokazuju kako se njihov navodno netopivi snijeg ipak topi. Možda ne baš onako kako to oni ili njihovi naivni gledaoci očekuju, ali ipak se topi.

Istovremeno, treba znati da se snijeg ne mora nužno pretvarati u vodu na vrućini. Sjećate li se možda izraza sublimacija sa sata hemije? To je termin kojim se označava direktan prelazak neke tvari iz krutog u gasovito stanje. Naime, molekule vode uvijek imaju sklonost da pobjegnu, odnosno da isparavaju, kako iz vode tako i iz leda. Sublimacija se odvija čak i u frižideru, u kojem se kockice leda s vremenom smanjuju jer led isparava i na temperaturama ispod nule. Ako ih ostavite dovoljno dugo, mogu čak nestati a da ni u jednom trenutku nisu prešle u tečno stanje.

Titranje molekula, a s njime i sublimacija ne staju u potpunosti čak ni na apsolutnoj nuli, odnosno na -273,15 stepeni Celzijusa. Međutim, proces sublimacije se  posebno intenzivira u ekstremnim situacijama kada je led direktno izložen vatri! Konačno, čađ i masnoće će na snijegu stvoriti film koji će djelovati kao izolator i usporiti dalje otapanje.

Zašto se led iz frižidera topi?

Na nekim od snimaka autori snijeg upoređuju s ledom iz frižidera pokazujući kako se ovaj potonji, za razliku od prvog, topi. Kako je to moguće? Sada malo jednostavne fizike.

U snijegu ima više vazduha nego vode. Ako u njega usmjerite plamen, on će lakše isparavati nego gusti led. Dio koji ne ispari pretvoriće se u vodu ali snijeg će je upiti pa ona neće odmah oticati kao s površine leda već će se miješati sa snijegom i pretvoriti ga u mokar snijeg.

Ovo miješanje pospješuje struktura snijega - privlačne kohezijske i adhezijske sile vode natjeraće otopljene kapi da se rašire među kristalićima kao što se šire kroz tkaninu. Dio te vode može se ponovno pretvoriti u led pod uticajem okolnog snijega. Kada se led topi, voda nema gdje da ode kao što nema gdje na površini impregnirane tkanine ili stakla. Dio će ispariti, dio će se ponovno zalediti dok klizi niz led, a dio će se ocijediti niz kocku kao voda.

Izvor: Totalportal.hr

Zašto led poprima tamnu boju i smrdi na plastiku?

Jedan od ključnih dokaza koje autori predstavljaju u prilog tvrdnji da je snijeg vještački jeste njegov izgled i miris pri izlaganju vatri. Zašto izgleda i smrdi kao spaljena plastika?

Treba znati da je većina upaljača za cigarete punjena plinom butanom, koji se dobija iz nafte. Sjetite se da se i plastika dobija iz nafte. Ako upaljač držite ispod bilo kakve površine, posebno neke hladnije, na njoj će se sakupiti čađ, a njen sastav nije bitno različit od čađi koja nastaje izgaranjem plastike. Dakle, logično je očekivati da će crne nakupine na ledu mirisati i izgledati kao spaljena plastika.

Isto će se dogoditi i ako neku hladnu teglicu pokušate zagrijati upaljačem. Provjerite sami ako ne vjerujete!

Izvor: Totalportal.hr

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza