Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Pet najčešćih načina na koji hakeri napadaju

29.05.2014 |

Pauza / INOVACIJE I TEHNOLOGIJE

Izvor: Dnevnik.hr

Pet najčešćih načina na koji hakeri napadaju

Postoje brojni načini na koji hakeri mogu provaliti u vaše privatne i poslovne račune i profile na društvenim mrežama i mailove (često koriste i više različitih metoda) te se nekad jako teško zaštititi od takvih napada.

Postoje brojni načini na koji hakeri mogu provaliti u vaše privatne i poslovne račune i profile na društvenim mrežama i mailove (često koriste i više različitih metoda) te se nekad jako teško zaštititi od takvih napada. Novinari Business Insidera kontaktirali su neke stručnjake za cyber sigurnost i hakere koji pomažu u otkrivanju sigurnosnih propusta u sustavima kompanija te su na temelju tih informacija objavili pet najčešćih načina na koji cyber kriminalci napadaju korisnike i provaljuju u njihove mailove, profile na društvenim mrežama i druge servise, kao i načine na koji se korisnici mogu što bolje zaštititi od takvih napada.

Iskorištavanje slabih lozinki – sigurnosni stručnjaci uvijek upozoravaju korisnike kako moraju koristiti kompleksne lozinke te da nikako ne smiju koristiti iste lozinke za različite servise. Hakeri putem posebnih programa mogu isprobavati milijune različitih kombinacija lozinki i na taj način provaljivati u račune te je čak 80 posto cyber napada povezano uz iskorištavanje slabih lozinki, a čak 55 posto ljudi koristi istu lozinku za pristup svim servisima/profilima. Najbolji način zaštite od ovakvih napada jest korištenje lozinki sastavljenih od što većeg broja malih i velikih slova, brojeva i znakova poput #$*& ili korištenje nekog programa za upravljanje lozinkama.

Malware – hakeri mogu ubaciti malware u računala putem zaraženih internetskih stranica, aplikacija ili USB pogona te takvi programi mogu pratiti sve što korisnici rade na računalu, ukrasti im lozinke, privatne podatke i datoteke s računala. Od 2012. godine broj ovakvih napada na male kompanije porastao je za osam posto, a prosječan gubitak za kompanije koje su napadnute na ovaj način iznosi čak više od 90 tisuća dolara. Korisnici se mogu zaštiti tako da koriste sigurnosni softver i uvijek nadograđuju softver koji koriste, a na Business Insideru preporučuju uporabu iPhonea jer je, kada je mobilni softver u pitanju, Android najveća meta hakera.

Phishing e-mailovi – hakeri korisnicima šalju lažne mailove za koje se čini da ih šalje npr. banka i usmjeravaju ih na stranice na kojima trebaju upisati svoje osobne podatke, šifre ili PIN-ove. Stranice na kojima se upisuju ti podaci izgledaju slično kao i originalne stranice banke tako da korisnici nisu svjesni da podatke upisuju na lažnu stranicu i daju ih cyber kriminalcima. Koliko je phishing opasan najbolje govori podatak da su male kompanije od 2012. godine izgubile oko milijardu dolara zbog ovakvih prijevara, a phisheri u posljednje vrijeme sve veću pažnju posvećuju korisnicima društvenih mreža. Kako bi se što učinkovitije zaštitili, korisnici moraju koristiti posljednje verzije operativnih sustava, browsera i ostalog softvera te moraju biti jako oprezni prilikom klikanja na linkove u mailovima od kojih se od njih traži da upisuju osobne podatke i šifre.

Socijalni inženjering – hakeri koriste 'prevarantske metode 21. stoljeća' i na mreži se pretvaraju da su druge osobe kako bi se na taj način dokopali osjetljivih podataka, šifri i slično. Za ovakve prijevare kriminalci moraju dobro proučavati osobe koje žele prevariti, a najpoznatiji ovakav slučaj zabilježen je 2009. godine kada je jedan prevarant glumio da je izvršni direktor Coca Cole te je nagovorio jednog direktora da otvori njegov mail koje je sadržavao softver koji se raširio sustavom ove kompanije. Najbolji način na koji se korisnici mogu zaštititi od ovakvih napada jest da pripaze na količinu osobnih stvari koje objavljuju na društvenim mrežama jer hakeri na taj način mogu dobiti brojne privatne informacije koje mogu iskoristiti u budućim prijevarama. Također, za promjenu lozinki na računima i profilima potrebno je koristiti sustav dvostruke autentifikacije, odnosno potvrdu lozinke putem mobilnih telefona kako bi bili sigurni da nitko drugi ne može promijeniti lozinke.

Ransomware – hakeri otimaju web stranice kompanija te na njih stavljaju sadržaj poput pornografije – ako žele da uklone taj sadržaj sa stranica, kompanije im moraju platiti otkupninu. Na ovaj se način sve češće ucjenjuju i obični korisnici kojima hakeri zaključavaju računala ili im pošalju poruku za koju se čini da dolazi od policije i putem koje ih obavještavaju da je na njihovim računalima pronađen ilegalan softver ili slično. Ako žele da im se računalo otključa, oni moraju platiti određenu novčanu svotu. Kako bi se zaštitili od ovakvih napada, korisnici moraju paziti kojim stranicama surfaju i ne klikati na sumnjive linkove i stranice na kojima bi se mogli zaraziti malwareom te, naravno, moraju koristiti antivirusni softver.

cyber sigurnost hakeri hakerski napadi malware Phishing e-mailovi Ransomware slabi mailovi Socijalni inženjering zaštita na internetu

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)