Švedski osnovci nemaju vjeronauk, ali imaju iPad, uče kuhati i plivati!

Brige koje muče roditelje učenika u regionu, u razvijenim zapadnim zemljama ne postoje. I dok učenici u regionu još šilje olovke, a roditelji se zadužuju kako bi im kupili školske udžbenike, njihovi vršnjaci u Švedskoj u školi zadužuju iPade, a svi udžbenici i pribor su potpuno besplatni. Nastava se odvija samo u jednoj, prijepodnevnoj smjeni. Učenici na računalu rade već od prvog razreda te, kroz zanimljive animacije, s lakoćom usvajaju nova znanja. Vjeronauka u školama nema, školarce se ne opterećuje učenjem o povijesnim bitkama i ratovima, ali zato se od njih traži da već od nižih razreda budu pravi mali istraživači te rade na projektima koje su sami odabrali. Do kraja osnovne škole svi moraju naučiti plivati, svirati jedan instrument, kuhati, šivati i snalaziti se u čitavom nizu praktičnih životnih situacija, piše Index.hr.

"Moja djeca su, nakon integracijskih razreda, prošli tjedan krenula u normalnu švedsku školu. Sin, koji je tu krenuo u 8. razred, odmah je, prvi tjedan, zadužio svoj vlastiti iPad koji ce koristiti cijelu godinu, u školi i kod kuće, kao i svi drugi učenici. Ono što je vrlo važno je i to da ovdje nismo morali kupiti niti jednu knjigu, bilježnicu niti pribor za školu. Ručak u školi je također besplatan. Sve informacije su na internet stranici djeteta te roditelji samo 2 puta godišnje idu na informacije gdje učitelj, roditelj i učenik zajedeno razgovaraju “o razvoju i napredovanju" ispričala je za Index.hr. liječnica koja je nedavno s obitelji odselila iz Hrvatske u Švedsku.

Svoje roditeljsko iskustvo iz škole u Švedskoj ispričao nam je i jedan otac, također liječnik koji je preselio u Švedsku."U švedskim školama nema vjeronauka, ali zato djeca, već od prvog razreda, uče strani jezik i koriste se računalima te kroz vesele animacije uče slova i sl. Svaki učenik ima svoje računalo na kojem radi zadatke iz matematike, jezika, piše tekstove, čita knjige u e-obliku. Na 25 učenika dolaze čak dva učitelja. To im omogućava da se mnogo bolje posvete djeci koja teže usvajaju gradivo, ali i da pomno prate rezultate svakog svog učenika. Ukoliko zapaze da je dijete, primjerice, nadareno za matematiku, daju mu dodatne, teže, zadatke iz tog predmeta kako mu na nastavi ne bi bilo dosadno. Škola počinje u 8:15 , a za razliku od Hrvatske, nastava se odvija samo prijepodne, te završava najkasnije u 15 sati. No, djeca zaposlenih roditelja mogu ostati u dnevnom boravku do 18 sati, a tamo s njima radi učitelj, imaju sportske sadržaje, a, ukoliko žele, tijekom dnevnog boravka mogu u školi pohađati i glazbenu školu", priča liječnik čija su djeca, kako kaže, u švedskoj školi vidljivo zadovoljnija i motiviranija.

To ga, tvrdi, ni najmanje ne čudi jer se, za razliku od Hrvatske, učenike u Švedskoj ne zatrpava ogromnim količinama, često potpuno nepotrebnih, informacija."Kada povučem paralelu između hrvatskih i švedskih škola, mogu reći da je to što se s djecom radi u hrvatskim školama strašno. Ovdje u Švedskoj je opterećenje mnogo manje, a tempo nije ubitačan. Djecu se ne zamara učenjem o robovlasništvu u staroj Grčkoj, niti o ratovima, datumima bitaka, ne uče čak ni pisani rukopis, samo štampana slova, ali zato do savršenstva automatiziraju računanje do 100. Od prvog do šestog razreda osnovne, svako dijete nauči svirati bar jedan instrument, a uz to uče i glumiti u mjuziklima te šivati i kuhati. U petom razredu uče kako napraviti prezentaciju, kako istražiti nešto na internetu ili u knjižnici. Već 7. razredu samostalno sklapaju električne sklopove, a u 8. razredu svako dijete zna istesariti stolicu i klupu, skuhati ručak i snaći se u brojnim životnim situacijama", kaže otac triju školaraca.

Učenike se u Švedskoj ne opterećuje čak ni brojčanim ocjenama koje se uvode tek od šestog razreda osnovne škole. Umjesto ocjena, u prvom planu je zdravlje i pravilan razvoj djece. Tako se, primjerice, trajanje nastave iz svih predmeta može, po potrebi, modulirati, no broj sati tjelesnog odgoja ne smije se smanjivati.

"Školski dan započinje nastavom koja traje sat i 15 minuta, nakon čega slijedi, pola sata odmora. Svaki odmor, bilo da je kiša ili sunce, djeca provode vani, na zraku, trče ili se bave nekim drugim aktivnostima, no ne smiju pasivno stajati. Tjedno vani moraju provesti minimalno 20 posto vremena provedenog u školi. U tjednu imaju najmanje dva puna sata tjelesnog odgoja, od čega je jedan sat plivanje. Svi učenici obavezno moraju naučiti plivati. Vrednuje se sve, od tehnike do izdržljivosti, te svako dijete dobije oznaku koliko je dobar plivač. Cilj je da na kraju srednje škole svatko od njih može samostalno otplivati 400 m", kaže liječnik na radu u Švedskoj.

Svaki razred dobiva tjedno pismo – izvještaj, u kom se ukratko navodi sto se radilo, sto se planira raditi, kada su rokovi za zadaće, a u pismu je i link na zadaću za slučaj da ju je dijete zaboravilo ponijeti.”U svakoj školskoj godini, škola ima i svoj moto, primjerice u školi u koju idu moja djeca ove je godine moto “borba protiv ružnog govora”. Pomno se njeguju i vrijednosti kao što je zajedništvo, skupni rad, upornost, a ono što je iznimno važno jest nulta stopa tolerancije na nasilje. Djecu se stoga uči i potiče da odmah kažu nastavniku te da zatraže pomoć, ukoliko zamijete da je neko dijete doživjelo nešto ružno ili ako su oni sami imali takvo iskustvo i tada se pokreće čitav jedan dobro usklađen mehanizam za borbu protiv nasilja. “Alarm” se pali i ako neko dijete nije došlo u školu, a roditelj prije toga nije obavijestio nastavnika koji je inače dostupan roditeljima svojih učenika u bilo koje doba dana te s njim možete komunicirati čak i mailom i sms-porukama”, pojašnjava naš sugovornik.

U proljeće svaki razred ima državni testni period kada se državna (mala matura) provodi u cijeloj državi, a cilj je da svaki učenik dobije jasnu sliku o tome kako je ovladao gradivima, navodi Index.hr.