Zašto je čovjek za 200 godina ugrozio život na Zemlji?

Posljednjih 200 godina industrijskog razvoja ugrozilo je život na Zemlji koji se razvija četiri i pol milijarde godina, pa je prvorazredan zadatak istražiti zašto se to dogodilo, odnosno veze između povijesti i održivosti, ističe se u novom broja znanstvenog časopisa "Ekonomska i ekohistorija", koji je oko te teme okupio istaknute povjesničare okoliša iz Hrvatske iz svijeta.

Oni su predstavili deset tekstova o poljoprivredi, rudarstvu, turizmu, ekološkim promjenama, povijesti ideja i međunarodnim odnosima iz različitih dijelova svijeta, počevši od Hrvatske, Slovenije i Austrije, preko Južne Afrike i Kameruna, do Sjeverne Amerike i Oceanije.

Urednik Hrvoje Petrić ističe da tematski broj časopisa pokazuju kako su održivost i historiografija neodvojivi pojmovi. Donositelji odluka, znanstvenici i drugi, pojam održivosti najčešće povezuju s neposrednim trenutkom ili nekim kraćim razdobljem, pa smo željeli pokazati zašto je to pitanje važno istraživati u historijskoj perspektivi, kaže profesor povijesti okoliša na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Američka stručnjakinja za pravo okoliša Alice Bullard ističe kako je upravljanje okolišem u svijetu pritisnuto brojnim slabostima i pod kontrolom neoliberalizma. Početni uspjeh, koji se ogleda u „otočićima sačuvanih ekosistema“, može dati neki optimizam, ali globalni će uspjeh zahtijevati mnogo temeljitih reformi na globalnoj razini, kaže ona.

Međutim, ona smatra da jedino pravo rješenje može nastati iz razvitka zakona koji usklađuju prava zaštite okoliša s ljudskim pravima. To bi, pak, značilo ukloniti neoliberalne zakone slobodne trgovine s vodećeg mjesta u međunarodnom upravljanju, što po njoj nije izgledno.

Naprotiv, energija okolišnih stručnjaka sve se više ulaže u jačanje aktualne strategije i stjecanje profita na klimatskim promjenama, dok nacionalna sigurnost stavlja znak predrasuda pa čak i "balkanizira" upravljanje klimatskim promjenama, zaključuje teoretičarka sa Sveučilišta Georgetown u Washingtonu.

Uz ine, jedan tekst analizira razvoj turizma u Damülsu, poznatom skijalištu u Austriji, i zaključuje kako njegova posljednja od tri faze, s masivnom infrastrukturom i potrošnjom energije, uzima danak održivosti i suočava tamošnje vlasti sa zahtjevima za sasvim novim oblicima upravljanja alpskom prirodom i okolišem.

Jedan tekst razmatra sudbinu koraljnih Atolskih otoka u Pacifiku u svjetlu klimatskih promjena i dizanja razine more, a skupina američko-hrvatskih autora analizira mogućnosti održive prehrane i poljoprivrede u Koprivničko-križevačkoj županiji i široj regiji Podravine.