Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
BBC objavio popis 20 velikih ideja koje će poboljšati budućnost

22.11.2016 |

Pauza / INOVACIJE I TEHNOLOGIJE

Izvor: Index.hr

BBC objavio popis 20 velikih ideja koje će poboljšati budućnost

Predložili su ideje kako naš planet učiniti boljim mjestom za život. Po završetku istoga, BBC je sakupio sve ideje na jednom mjestu.

15. studenog BBC Future je u Sydneyju održao samit s govornicima iz cijelog svijeta. Predložili su ideje kako naš planet učiniti boljim mjestom za život. Po završetku istoga, BBC je sakupio sve ideje na jednom mjestu, prenosi Index.hr.

1. Način za borbu protiv bakterija otpornih na antibiotike

Zovu to apokalipsom antibiotika. Razvoj bakterija otpornih na antibiotike je velik problem. Heather Hendrickson sa sveučilišta Massey i njen tim misle da imaju rješenje: zaraziti ljude virusima. Ako možemo koristiti bakteriofage - ninja viruse, kako ih zove Hendrickson - da napadaju bakterije, onda se možemo boriti protiv bolesti na posve nove načine.

2. Visoko-leteći super mlažnjaci koji mogu konkurirati raketama

Elon Musk je došao na naslovnice zbog svojih raketa koje se mogu koristiti više puta, ali postoje i jeftinije alternative: hipersonični mlažnjaci. Ta bi se tehnologija uskoro mogla koristiti za lansiranja u svemir, smatra Michael Smart sa sveučilišta u Queenslandu.

3. Recikliranje e-otpada u svakom gradu

Istraživačica Veena Sahajwalla želi promijeniti kako gledamo na staru elektroniku. Ne kao na smeće, nego kao na blago. U vašem pametnom telefonu postoje mnogi dragocjeni metali koji bi se mogli ponovno iskoristiti, ali se bacaju. Njena ideja su 'mikro-tvornice' u svakom gradu koje bi mogle vaditi te materijale za recikliranje.

4. Gradovi koji su više ekološki prihvatljivi za oceane

Zeleno inženjerstvo postalo je često viđeno u gradovima, bilo da se radi o energetski učinkovitim zgradama ili biljnim zidovima. Emma Johnston iz Sydneyja smatra da moramo početi razmišljati kako gradovi djeluju na ocean: tzv. plavo inženjerstvo. Bez njega obalni gradovi mijenjaju lokalne morske ekosustave, a gradovi iz unutrašnjosti zagađuju more.

5. Putovanje do zvijezda ne treba biti industrijsko i sterilno

Ako ćemo putovati do Marsa i dalje, bit će to neudobno izvesti u metalnoj kutiji. Rachel Armstrong sa sveučilišta u Newcastleu predlaže da počnemo razmišljati o okolišu i ekologiji svemirskih brodova i planetarnih kolonija, kako bi bile što sličnije zemlji. To će dovesti do svemirskih brodova kakve nikad prije nismo izradili.

6. Pametni telefoni koji paze na vaše zdravlje

Za one s mentalnim teškoćama postoje ograničene prilike za pomoć liječnika ili bliskih osoba. Helen Christensen i kolege razvijaju niz aplikacija za pametne telefone koje bi mogle pomoći u praćenju, potpori i čak liječenju osoba koje pate od depresije i drugih stanja, 24 sata na dan.

Mogu otkrivati inače nevidljive signale u ponašanju.

7. Pohrana ugljičnog dioksida i buduća hrana

Morska trava i alge su standardni dio azijske kuhinje. Pia Winberg smatra da bi morska trava mogla biti bitna hrana budućnosti te ključan izvor omega-3 kiselina. Također, navodi i da može pohranjivati ugljični dioksid te da je time korisna za okoliš.

8. Korištenje podataka Ubera kako bi gradovi bili pametniji

Kad se vozite Uberom, vozačev pametni telefon služi kao senzor te snima podatke o kretanju koji bi se mogli iskoristiti da se izradi sigurnosni profil vašeg grada. Uberov tim za sigurnost prolazi kroz sve te podatke kako bi pronašli načine da poboljšaju sigurnost na cesti, od identificiranja problematičnih raskrižja do riskantnih ponašanja u vožnji.

9. Najmoćniji oblik umjetne inteligencije

Jedno je jasno iz nedavnih napredaka u umjetnoj inteligenciji: strojevi koji se mogu samostalno naučiti mogu funkcionirati bolje od ljudski programiranih prethodnika. Pretraživači Googlea, Microsofta i IBM-a pokazuju cijelom svijetu da je potrebno strojevima dati sposobnost da uče.

Zanimljiva je stvar da kad samouki stroj donese odluku, a ne znamo zašto ju je donio.

10. Virtualna je stvarnost stigla, ali budućnost je proširena

2016. godina je bila velika godina za virtualnu stvarnost, ali mnogi tehnolozi vjeruju da budućnost leži u proširenoj stvarnosti. Za one koji ne znaju, to je grafika postavljena preko stvarnog svijeta korištenjem posebnih naočala. Pokemon Go je dokazao da to ima potencijala, ali pitanje je što slijedi? Ulice i zgrade s animiranom grafikom, što će zauvijek promijeniti naše gradove.

11. Uzgajanje malih mozgova u laboratoriju

Istraživači kultiviraju tkiva mozga u Petrijevim zdjelicama - s neuronima, korteksom, hipokampusom, itd. Ideja je da ih se koristi kako bi se proučavala razna stanja, od autizma do šizofrenije.

12. Alternativna ruta do čiste energije?

Male privatne kompanije imaju svoje načine na koje pokušavaju doći do energije fuzije. Jedan primjer je kompanija General Fusion, koja koristi magnetska polja da stvori super-grijanu plazmu. Male su šanse, ali ako uspiju…

13. Sljedeća generacija lijekova leži na morskom dnu na sjeveru

Ljudskoj vrsti prijeti nestanak lijekova. Otpornost bakterija postaje pošast našeg doba, dok se još uvijek borimo s rakom i bolestima srca. Grupa sa sveučilišta Tromso u Norveškoj pretražuje dno Arktika za novim lijekovima. Stvorenja poput spužvi i mikroalgi imaju puno potencijala u razvoju novih lijekova.

14. Novi supertvrdi materijal

Novi oblik supertvrdog nanodijamanta može podnijeti pritisak tri puta veći od onih pronađenih u Zemljinoj jezgri. U prahu se koriste u modnoj industriji, a medicina ih pokušava upotrijebiti kako bi se lijekovi prenijeli do teško dostupnih dijelova tijela. Nanodijamanti mogu potaknuti rast kostiju ili žila.

15. Pametniji način rješavanja nedostatka vode

U nekim dijelovima svijeta, otpadna voda koja teče niz odvod – da, čak i voda iz zahoda – se filtrira dok nije čista kao izvorska voda, ako ne i više. To je pametan način da se pomogne područjima pogođenima sušom, a navodno i ima sladak okus.

16. Implantati za kontrolu mozga

Nevolja s upravljanjem strojevima mozgom je ta što vam trebaju implantati na mozgu. Naprave koje se nalaze na lubanji baš nisu dobre za čitanje misli. Istraživač Nicholas Opie je s kolegama došao do kompromisa: naprava koja se zove stentroda. Ubacuje se niže u tijelo i dovodi do mozga. Kratkoročno, pomoći će paraliziranim ljudima. Dugoročno, svi bi je mogli imati.

17. Radikalna ideja za rješavanje globalnog zatopljenja

Ako se stvari jako pogoršaju s klimatskim promjenama, možda će nam trebati radikalna rješenja. Jedno od radikalnijih mora da su 'svemirske sunčane naočale'. Ideja je to da se instalira ogroman štit za blokiranje sunčevih zraka, oko milijun kilometara od Zemlje. Mnoga su društva analizirala problem te mogućnost postoji… a budućim će generacijama možda i trebati.

18. Prva autonomna vozila na cesti

Autonomna vozila s kojima ćemo prvo imati kontakt vjerojatno će biti kamioni. Veliki kamioni s prikolicama bili bi sigurniji da se vozači ne umaraju na dugim putovanjima. Također, učinkovitiji su ako voze u skupinama. To bi moglo promijeniti tržište rada - vozač kamiona je najuobičajeniji posao u oko polovice saveznih država SAD-a.

19. Kognitivna slijepa točka koja utječe na velike količine podataka

Velike količine podataka mijenjaju kako gledamo na svijet. 90% podataka stvoreno je u posljednjih nekoliko godina, ali to i znači da previše podataka može zamagliti činjenicu da znamo premalo o prošlosti. Precjenjuju se kratkoročni trendovi nauštrb povijesti; to se naziva 'pristranost prema novome'.

20. Upijaju ugljikov dioksid od izgaranja fosilnih goriva

To su najporozniji materijali na svijetu, te se mogu koristiti kao filteri za čišćenje zagađenja, ili za pohranu prirodnog plina, vode, vodika ili ugljikovog dioksida. Matthew Hill vjeruje da materijali koje razvija mogu potaknuti revoluciju u budućnosti energetike i rješavanja problema stakleničkih plinova, prenosi Index.hr.

BBCBBC Futureidejetehnologije

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)