Kako liječenje putem interneta može biti korisno?

Živimo u 21. stoljeću, vremenu globalizacije koje, između ostaloga, karakterizira rasprostranjenost informacijske tehnologije koja, naravno, povećava brzinu i učinkovitost prijenosa informacija. Stoga, nije ni čudno da je danas sve postalo internetizirano.

Takav trend nije zaobišao ni teme vezane za zdravlje. Jednostavno, pregršt je informacija o simptomima i mogućim bolestima, o načinima liječenja i slično da korisnici interneta ne budu pogođeni time. Kao i bilo što drugo, i činjenica da je sve više ljudi koji se uzdaju u liječnike i savjete s interneta ima svoje pozitivne i negativne strane. Naime, kako se iz dana u dan sve više povećava broj korisnika interneta, tako se povećava i broj onih koji, pretražujući simptome po njegovim bespućima, sami sebi uspostavljaju dijagnoze.

Pojava cyberhondrije

Svatko se imao priliku susresti s nekim tko je pretjerano zabrinut za svoje zdravlje. Dodamo li tome učestalo i prekomjerno pretraživanje po internetu, zasigurno će doći do (bespotrebnoga) povećanja brige. Upravo zbog toga fenomena skovan je pojam cyberhondrije koji označava oblik hipohondrije uslijed kojeg dolazi do napada panike zbog prepoznavanja simptoma teških bolesti pomoću interneta.

Ljudi zbog stvaranja osjećaja anksioznosti i panike nisu u stanju kritički promotriti na ono što su pročitali ili čuli, a to će dalje utjecati više na njihovu psihu nego na bilo što drugo i tu zapravo leži pravi problem koji se treba rješavati – savjetuje Irena Jurjević, savjetnica iz Gestalt psihoterapije i voditeljica Centra uspjeha, udruge za osobni i profesionalni razvoj.

Da oslanjanje na internet kao na primarni izvor informacija kada je zdravlje u pitanju itekako utječe na čovjeka primijetili su i stručnjaci iz Microsoft tima koji su u svome istraživanju došli do rezultata kako se osobe poslije samostalnoga postavljanja dijagnoze zaista i osjećaju bolesno. Svaki sedmi stanovnik Europe dijagnozu prvo traži na internetu, a ta se brojka iz dana u dan povećava.

Treba znati odabrati valjane informacije

Život bez interneta danas je više teško i zamisliti. Iako postoji mnogo negativnih posljedica koje se vežu za njegovo korištenje, ipak treba istaknuti pozitivne strane kojih je znatno više. Naime, koliko se puta dogodilo da liječnici daju ne baš jasne, a katkada i pogrešne dijagnoze. Nikada nije naodmet posavjetovati se s još nekim kada je zdravlje u pitanju.

Istina, internet apsolutno ne treba i ne smije zamijeniti osobnoga liječnika niti podcjenjivati liječničku struku, ali činjenica jest da je internet, posebice u vremenu kada želimo sve i želimo odmah, najjednostavniji i najbrži način dolaska do informacija.

Najčešći problemi s kojima se čitatelji javljaju su anksioznost, odnosno osjećaj neodređenoga straha koji čitatelje znatno ometa u svakodnevnom funkcioniranju i koji, na kraju krajeva, narušava kvalitetu života. Ekstremniji oblik anksioznosti s kojima se čitatelji susreću su napadi panike za koje sam primijetila da su sve češći, a javljaju se i kod starije i kod mlađe populacije - komentira psihologinja Kristina Bačkonja.

Svakako treba uzeti u obzir i to da se na liječničke preglede može čekati i po nekoliko mjeseci, a suosjećajan komentar stručnjaka, koji je, k tome, i brz, može itekako umiriti čovjeka. Dakako, iznimno je bitno, kao i u svemu, kritički pristup. Stoga bi se u obzir trebali uzimati uglavnom oni komentari i savjeti koji imaju potpis stručnjaka. Rubrika Halo, doktore u kojoj liječnici daju jasne i temljite odgovore, a koja se nalazi na portalu Ordinacija pokazuje koji, zapravo, problemi naše građane najviše brinu. Informacije o tome možda bi mogle, a svakako bi trebale, potaknuti unaprjeđenje određenih liječničkih usluga. Naime, upiti koje čitatelji najčešće postavljaju ponajprije su vezani za ginekološke probleme.

Zatim slijede: psihološki problemi, kardiovaskularni, dermatološki te urološki. Ovaj jedinstven način posredne komunikacije s liječnicima dokaz je kako svesrdna liječnička stručna pomoć može i treba biti dostupna svima.