Mirzin "Miraz" – čuvar tradicije svih naroda BiH

Ljudi koji nemaju svoju tradiciju, nemaju ni budućnost. Upravo na tradiciju i stoljeća unazad danas mnogi zaboravaljaju. Ipak postoje i oni mladi entuzijasti koji čuvaju tragove jednog vremena kroz tradicionalnu narodnu nošnju. Priču o jednom takvom donosi Semir Mustafić.

Mirza Jaranović u dvadesetak kvadrata stare djedove kuće u selu Jelačići kod Jablanice izrađuje staru nošnju za folklorne grupe širom BiH. Pored toga kolekcionar je tradicionalne nošnje, te u fundusu ima preko 50 odijela.

“Muslimanska nošnja iz Sarajeva. Ovo je primjer te nošnje iz devetnaestog stoljeća. Vidi se jak uticaj Osmanskog carstva. S druge strane, kod srpske, sve je slično, ali postoje jasne razlike. Recimo oni su nosili tamnije boje. Recimo dalje, ovdje su jedne pafte, one su bile rasprostranjene na cijelom područuju BiH. Ovdje je jedan jelek i nakit za zapadnu Hercegovinu. To su đerdani od kovanica i novčića”, ispričao nam je.

Mirzina radnje se zove “Miraz”. Šivenje je posao od kojeg ovaj Jablaničanin danas i živi. Ljubav prema nošnji stvorio je kroz folklor i druženje sa ansamblovima iz cijelog regiona.

“Pošto ja imam u kolekciji imam nošnje ne samo iz BiH, nego iz Srbije, Hrvatske, Makedoniije. Ovo je i jedna nevjestinjska nošnja sa Kosova. Mlade djevojke su se oblačile u ovo”, kazao je dalje pokazujući nam dijelove svoje kolekcije.

Pored odjeće, Jaranović posjeduje vrijednu kolekciju papuča i nanula koje svjedoče o stoljetnoj tradiciji naših prostora.

“Ovo su gradske papuče ili nanule iz Sarajeva. Djevojke su se trudile i tada da bude elegantno i da bude fino. Samo malo dalje ako odemo, ovo su opanci iz Sarajevskog polja. Ako odemo još dalje do Hercegovine nailazimo na ove. Sve je drugačije, sve je zavisilo od poneblja u kojem živite, u čemu vam je bilo najlakše da hodate na kraju krajeva”, govori.

Najveći krivac zašto Mirza danas čuva tradiciju je njegova dugogodišnja prijateljica Ajna.

“Meni je drago da postoje ovakvi mladići kao Mirza. Ja se nadam da će se naći neko ko će nastaviti ovo. Jer ljudi koji nemaju svoju tradiciju, nemaju ni budućnost. Sve ovo što je on ostvario, mora neko da nastavi i da se zna odakle smo potekli, šta smo nosili”, rekla je Ajna Palić Krečinić.

Ovaj mladi terzija i kolekcionar za sada ima određenu finansijsku podršku sa općinskog i kantonalnog nivoa. Kaže da uvijek može bolje i više, ali da odustati neće.

“Što se tiče folklora rekao sam, dok god ove dvije služe ja ću da igram jer je to moj poziv od prvog puta kada sam stao na scenu. Pored toga tu su i nošnje i dokle god budem mogao neću da stanem”, izjavio je.

U nošnji, tradiciji i folkloru, granice ne postoje, zaključuje naš sagovornik. Iako vrijeme otkucava, Jaranović želi sačuvati od tradiciju u svojoj maloj fabrici rukotvorina. Dok nas ispraća, Mirza i dalje nastavlja stvarati uz prigodnu muziku.