Zlatnik kralja Tvrtka I na markama HP Mostar
Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke.
Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke “Numizmatika 2021.” s motivima zlatnika kralja Tvrka I koji je na bosanskom banskom prijestolju naslijedio strica Stjepana II. Kotromanića.
Stjepan Tvrtko I Kotromanić (oko 1338. – 1391.) bio je sin kneza Vladislava i Jelene Šubić. Za prvog bosanskog kralja okrunjen je 1377. godine u mjestu Mile kod Visokog.
Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost te značajan kulturni i duhovni napredak zemlje, što ga je učinilo najjačim vladarom u povijesti srednjovjekovne Bosne. To je razdoblje razvitka gradova, trgovine i rudarstva, a kuje se i prvi zlatni novac.
Tvrtkov zlatnik vjerojatno je iskovan 1377. godine u čast njegovog krunjenja za kralja. Na prednjoj strani (avers) prikazan je štit sa šest ljiljana raspoređenih u dva polja. Iznad njega je kaciga s velom, a svake strane grba nalazi se još po jedan ljiljan. Gotskim slovima ispisan je latinski tekst: MONETA AUREA REGIS STEPHANI (Zlatnik kralja Stjepana). Na reversu je prikazan propeti lav uz natpis:GLORIA TIBI DEUS SPES NOSTRA (Slava tebi Bože naša nado). Zlatnik je bio promjera 30 mm, debljine 1 mm i težine 14,05 g.
Koliko je poznato, sačuvan je samo jedan primjerak Tvrtkovog zlatnika. Zna se da je pronađen u Prijepolju i da ga je od sarajevskog zlatara kupio numizmatičar Aleksandar Poljanić 1936. Ponovno se u javnosti pojavio na međunarodnoj aukciji 1995. godine u Zagrebu i prodan je anonimnom kupcu za iznos nešto viši od 30.000 eura.
Autor likovnih rješenja je Zoran Vlašić, a marke se u poštanskom prometu koriste od 31. listopada 2021. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa Epostshop.ba.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
