Tvrđava Vranduk obogaćena instalacijom srednjovjekovnog Trgovišta

04.04.2022. 13:41 / Izvor: Fena
Tvrđava Vranduk obogaćena instalacijom srednjovjekovnog Trgovišta

Muzej grada Zenica obogatio je ovih dana sadržaje Tvrđave na Starom gradu Vranduku i postavkom srednjovjekovnog Trgovišta.

Muzej grada Zenica obogatio je ovih dana sadržaje Tvrđave na Starom gradu Vranduku i postavkom srednjovjekovnog Trgovišta, koje je instalirano u oboru unutar zidina tog srednovjekovnog zdanja.

Trgovištem, napominje direktor Muzeja grada Zenica Adnadin Jašarević, “zatvaraju krug” potpune ilustracije života ljudi tog kraja u periodu srednjovjekovne Bosne.

"Još ranije je u Maloj kuli postavljena Srednjovjekovna kuhinja, a u Velikoj kuli Objedavaonica. Naravno, ni kuhinja, a ni objedavaonica, ne mogu funkcionirati bez trgovišta, odnosno bez robe koja se razmjenjuje na tipično srednjovjekovni način", ističe Jašarević.

Instalaciju za koju je Senada Beširević napravila replike artikala hrane, a Hasan Šehić replike stalaža, posuda i zaprežnih kola kakva su se u to vrijeme koristila za dovoz robe, pripremali su godinu dana.

"Trgovište je 'zapakovano' tako da dočara kako je otprilike izgledala trgovina u srednjovjekovnoj Bosni. Potpuno je taktilna, ništa nije zatvoreno pa posjetioci mogu da dotaknu te predmete koji su izloženi i koji sa ostalim sadržajima čini jednu cjelinu. Jer, kada organizirano muzejske programe, koristimo momentum Trgovišta, a imamo i Stub srama, Strelište, mali poligon za srednjovjekovne igre", kaže Jašarević.

Trgovište u srednjem vjeku, podvlači, nije bilo samo mjesto trgovine, nego sveukupnog javnog života tadašnjeg čovjeka.

"Dan trgovine bio je i dan zabave, dan za izlazak…Da se tadašnji čovjek vidi s prijateljima i poznanicima, koji su iz daleka dovozili robu te sa sobom donosili priče, vijesti, legende…Tako je to funkcioniralo. Donosili su i pisma. Sa trgovcima je stizalo štošta novoga, u ovom slučaju u Tvrđavu Vranduk, a što je trebalo doznati. Stizale su novosti iz drugih zemalja, ugovori, nove priče i pjesme. Dolazili su i zabavljači - žongleri, trubaduri, bardi…Stoga je trgovište, i zbog toga, bilo vrlo zanimljivo, jer se narod tu zabavljao", kaže Jašarević.

Bila je to javna scena, dodaje on, na kojoj su se održavale srednjovjekovne igre, okršaji vitezova, streljačka natjecanja te nabacivanje potkove na štap. To se zove karike na marike. Zatim potezanje konopca, utrkivanje u vreći… Sve se to zbivalo u prostoru trgovišta. Tu je bila zabava i za one najniže klase, ali i za plemiće. 

Kovač je na licu mjesta izrađivao predmete po želji kupaca -  eksere, potkove pa i oružje.

"Kovač je na licu mjesta i popravljao stvari. Kovačnicu, također, imamo instaliranu u kuli. Bila je i kuhinja na otvorenom, gdje su ljudi poručivali hranu. Gostili se. Znači, sve na jednom mjestu. Trgovište nije bilo kao danas - uđeš u trgovinu, na pijacu i kupiš robu. Ovdje si imao kompletan ugođaj. Model trgovišta dijelom se kod nas sačuvao u nečemu što mi danas zovemo vašar", podsjeća Jašarević.

Projekat je, kao i prethodni - instalaciju Srednjovjekovne kuhinje - finansirala Vlada Zeničko-dobojskog kantona, posredstvom Ministarstva za obrazovanje, nauku,  kulturu i sport.

Trgovište predstavlja sedmu cjelinu stalne historijske postavke Srednji vijek, u sklopu koje su Skriptorij, Objedavaonica, Kovačnica, Kuhinja, Zabavni poligon i Prijemna soba, u kojoj je predstavljen izgled ostave, naoružanja…

Tvrđava Vranduk otvorena je za posjetioce svakog dana u terminu od 10 do 18 sati, dok su u zimskom periodu bili otvoreni samo za najavljene, organizovane posjete. Ako vremenski uslovi ne dozvoljavaju boravak zaposlenika u prostoru Tvrđave, posjetioci koji, ipak, i u takvim uslovima žele da je obiđu, mogu telefonski pozvati te će im to biti omogućeno.

"Prije pandemije imali smo godišnje i 10.000 posjetilaca, ali je u zadnje dvije godine ta brojka vrlo mala, do 1.500. Ova će godina, nadamo se, biti puno bolja, jer smo već u prvom kvartalu zabilježili dolazak oko 800 posjetilaca", ističe Jašarević. 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza