Kvalitetan sadržaj za publiku

Bjelogrlić: Brend treba da bude uz film i da ga prati, a ne u filmu

03.06.2023. 09:57 / Izvor: Akta.ba
Bjelogrlić

Bjalogrlić je naveo da je za SFF vezan na različite načine i da ima kontinuiran odnos sa tim festivalom koji je godinama rastao, te da u vrijeme njegovog trajanja čitav grad živi sa festivalom.

Glumac i reditelj Dragan Bjelogrlić bio je jedan od govornika 11. Branding konferencije koja se održala u petak u Sarajevu.

Zajedno sa Jovanom Marjanovićem, direktorom Sarajevo Film Festivala i predstavnikom BiH u upravnom odboru EUROIMAGES bio je učensik panela "Brand New Production"  kojim je moderirala direktorica Sarajevo Film Akademije Emina Ganić a u kojem je s prisutnima podijelio svoje iskustvo o promjenama koje su film i autorstvo, kao brend, pokrenuli u filmskoj industriji regiona, povezujući ga na novim principima kreativnosti i stvaralaštva.

Bjelogrlić je kazao da je dugo godina, pa i danas u malim zemljama na Balkanu postojalo pravilo da, što je sadržaj koji se emituje na televiziji jednostavniji, banalniji i površniji, bolje prolazi.

"Ja sam od samog početka kada sam počeo da se bavim produkcijom, a kasnije i režijom imao drugi princip. Uvijek sam se trudio da držim kvalitetan nivo od scenarija, produkcije, režije, odabira glumaca, sadržaja i estetike i vjerovao sam da takvi sadržaji isto mogu da komuniciraju sa velikim brojem gledalaca. Nije da uvijek ili samo prolaze neke “gluplje” ideje kako je to ukorjenjeno u našem društvu. Publiku ne treba podcjenjivati jer oni znaju prepoznati kvalitetan sadržaj. Brendovi u kreiranju filmskih sadržaja imaju svoju ulogu. Brendovi imaju veliku ulogu u stvaranju, ali mora se naći zajednički jezik u svemu. Film je svakako refleksija našeg vremena i društva i to se treba imati na umu kada se u film uključuje neki brend. Mada sam mišljenja da brend treba da bude uz film i da ga prati, a ne u filmu”, kazao je Bjelogrlić.

Direktor Sarajevo Film Festivala (SFF) Jovan Marjanović je, govoreći o razvoju brenda SFF-a, rekao da Festival od prvog izdanja ima jasno zacrtane ciljeve koji su relevantni i danas u smislu razvoja filmske industrije, te da se uvijek nastoje predvidjeti novi trendovi.

Nedavno je na Cannes Film Festivalu, podsjetio je Marjanović, Sarajevo proglašeno za najbolji Grad filma, a otkada je Grad Sarajevo 2019. godine postao nositelj UNESCO titule kreativnog grada filma, količina filmske i TV produkcije u Sarajevu povećala se za 400 posto. Kako je dodao, broj ljudi u kinima u Sarajevu porastao je sto posto, a KS je uveo poticaje za privlačenje stranih, ali i finasiranje domaćih produkcija.

Bjalogrlić je naveo da je za SFF vezan na različite načine i da ima kontinuiran odnos sa tim festivalom koji je godinama rastao, te da u vrijeme njegovog trajanja čitav grad živi sa festivalom.

“U profesionalnom dijelu on je za prostor bivše Jugoslavije mjesto gdje se svi susrećemo, najčešće možemo da predstavimo i razvijamo naše projekte”, dodao je Bjelogrlić.

Kada je izašao film "Toma" Dragana Bjelogrlića kojim je zatvoren 27. SFF mjere protiv covida još su bile na snazi, ali je film napravio rekordan rezultat.

Da li je marketing nužan u filmu, Bjelogrlića kaže da mora da postoji marketing i PR komunikacija, ali sadržaj je ipak taj koji je glavni.

“Područje Balkana je idelano za filmove i serije sve teme pokrivamo od korupcije, kriminala, politike, bluda i razvrata sve imamo. To treba možda da nam bude način da se predstavljamo jasno da nije najbolji primjer ali to smo mi tj. naše društvo je takvo”, kazao je.

Budućnost kinematografije

Bjelogrlića kaže da, nažalost politika nekako uvijek ide u prvi plan, po prirodi je optimista i nada se da će sve ići u najboljem smijeru.

“Sada se otvaraju razni fondovi koji nam daju mogućnost bolje saradnje. Zemlje regiona trebaju da prate i rade iste priče ali da crpimo novac iz otvorenih fondova”, kaže.

Po njegovom mišljenju i dolaskom pametne inteligencije u sve sfere života kaže da će pametna inteligencija sigurno donijeti neke promjene ali samo u smjeru savjetovanja ili u slučaju televizije možda isporuke sadržaja.

Na pitanje čemu se mogu nadati nove nade kreativaca, kako ih animirati, na koji način im otvoriti neka nova vrata on kaže - “Sa mladima je teško ali u tome je i ljepota jer nikada ne znate kako oni razmišljaju i kojem smijeru idu. Mi samo treba da ih gledamo ali i da im dajemo mogućnosti.”

I.R.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza