"Svrzina kuća" zablistala u punom sjaju

Depandans Muzeja Sarajeva "Svrzina kuća" koja predstavlja kulturu stanovanja gradske muslimanske porodice s kraja XVIII i kroz XIX stoljeće, nakon obimne sanacije od jučer je ponovno otvorena za javnost.

Odlukom Federalnog zavoda za zaštitu spomenika i Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo taj stambeni kompleks, star gotovo tri stoljeća, je bio zatvoren radi sigurnosti posjetitelja da bi se sanirala krovna konstrukcija, avlijski zidovi, strehe i drugi segmenti objekta.

Muzejski savjetnik Adnan Muftarević podsjetio je da da je "Svrzina kuća" biser Osmanske arhitekture muslimananskih porodica Glođo i Svrzo.

Muftarević je istaknuo da su urađeni veliki građevinski radovi, restauratorsko-konzervatorski zahvati.

"Između ostalog saniran je krov, okrečena je sa izvornim materijalima. Naše kolega Mustafa Arslanović i Selma Sabljica su uradili kompletnu hortilukturu. Obnovili su biljni fond Svrzine kuće i ona je zablistala u svom punom sjaju", kazao je muzejski savjetnik u Muzeju Sarajeva Adnan Muftarević.

Direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč istakla je da je Ministarsvo kulture Kantona Sarajevo uložilo sredstva kako bi "Svrzina kuća", nacionalni spomenik kulture, mogla biti obnovljena.

Osim građevinskih radova koji su urađeni na restauraciji "Svrzine kuće" Kučuk-Sorguč je navela da je između ostalog opremljena i sa tekstilnim radovima unutrašnjost kuće. Također je započeta restauracija avlijskih vrata, kao i restauracija kaldrme.

"Nacionalni spomenik kulture je sad u pravom smislu te riječi nacionalni spomenik kulture jer se u njemu ne nalazi ništa što ne pripada ovom prostoru. Bašte su profunkicionisale, avlije su očišćene. Sad je ona spremna za posjetioce", kazala je direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč.

Svrzinu kuću je sagradila ugledna sarajevska porodica Glođo, čiji je jedan od članova poznati kadija Munib ef. Glođo bio poznat po borbi za autonomiju Bosne u okviru Osmanskog carstva.

Ostavši bez muških nasljednika, kuća porodičnim vezama prelazi u vlasništvo također ugledne porodice Svrzo. Svrzina kuća predstavlja tipični primjer arhitekture tog vremena, podijeljena na selamluk – javni dio i haremluk – porodični dio.

Otkupljena je od porodice Svrzo, sanirana i otvorena za javnost šezdesetih godina prošlog stoljeća.