Velika mi je čast primiti nagradu, jer znam da Sarajevo ima srce - kazao je sinoć višestruki dobitnik Oscara Američke filmske akademije Oliver Stone tokom primanja nagrade Počasno Srce Sarajeva za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti.
Podsjetio je da je u Sarajevu bio nakon rata i da je čuo mnogo priča o tome šta se dešavalo.
"Vraćam se 17 godina poslije i vidim koliko se Sarajevo promijenilo i koliko je napredovalo", kazao je Stone, pozvavši sve da govore o nasljeđu rata kako se nikada više ne ponovio.
On smatra da je bitno govoriti o takvim stvarima posebno u situaciji u kojoj se nalazi njegova zemlja.
"Naš predsjednik govori o ratu kao da je igra, ali i prije njega su SAD jednostavno "nakljukale steroidima rata" i mi imamo takvu prošlost", zaključio je Stone te pozvao sve da pogledaju njegov 'Intervju' sa Putinom'.
Direktor Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivatra je za Stonea kazao da je jedan od najvećih filmskih autora današnjice te govorio o njegovim nagrađenim filmovima.
"Šta mu možemo dati, već naše srce", istakao je Purivatra te dodao da je njegova poruka mladim filmskim radnicima i budućim generacijama da puno i vrijedno rade.
Publika je gromoglasnim aplauzom pozdravila Stona, a nakon uručenja imali su priliku pogledati projekciju filma 'Pravo vrijeme' u okviru Open Air programa 23. Sarajevo Film Festivala.
Oliver Stone je napisao i režirao više od 20 dugometražnih filmova, a njegov opus uključuje neke od najuticajnijih, kultnih naslova koji su obilježili protekle decenije.
Stone je u nekim od svojih filmova u potpunosti odbacio konvencije mitskog žanra, a u tom se kontekstu prvenstveno pominje Vod smrti (1986.), inače prvi film iz njegovog vijetnamskog triptiha, te filmovi Rođen 4. jula (1989.), JFK (1991.), Rođene ubojice (1994.), Nixon (1995.), kao i satirični filmski portret bivšeg američkog predsjednika Georga W. Busha W (2008.) i dokudrama o životu američkog zviždača Edwarda Snowdena Snowdwen (2016.).
Njegovi su filmovi osvajali pažnju brojne, međunarodne publike i imali su značajan kulturni uticaj. Među takvim filmovima se ističu oštra filmska kritika američkog angažmana u Centralnoj Americi Salvador (1985), kritički prikaz američkog korporativnog kapitalizma Wall Street (1987.), istinita priča o dvije od samo 20 osoba koje su preživjele teroristički napad u New Yorku 11. septembra 2001. World Trade Center te poetski omaž šezdesetim godinama prošloga vijeka i ekstatičnoj muzici Jima Morrisona The Doors (1991.).
Između ostalog je i autor filmova Samo igra (1999.), neobičnog zapisa o stanju sporta u Americi; epske historijske drame Aleksandar Veliki (2004.) i Aleksandar Veliki - The ultimate cut (2014.); te Wall Street: Novac nikada ne spava (2010.), realističnog drugog filma o finansijskom slomu 2008. i životu Gordona Gekka po odsluženju zatvorske kazne.
Stoneova serija filmova na temu kriminala pored filma Rođene ubojice, uključuje i naslove Pogrešno skretanje (1997.) i Divljaci (2012.).
Njegovi su mu scenariji za filmove drugih reditelja dali prvi uvid u svu kompleksnost vlastitih ideja. Publika je Ponoćni ekspres (1979.) dočekala sa oduševljenjem koje je samo dodatno poraslo nakon filma Lice sa ožiljkom (1983.). Napisao je scenarije i za filmove Godina Zmaja (1985.) i Konan barbarin (1982.). Stone je producirao ili koproducirao desetine naslova, uključujući filmove Narod protiv Larryja Flynta (1996.), Klub sretnih žena (1993.) i Preokret sudbine (1990.).
Autor je i više dokumentaraca, uključujući tri filma o Fidelu Castru Comadante (2003.); Tražeći Fidela (2004.) i Castro Zimi (2012.); i jedan film o ogromnim društvenim promjenama u Južnoj Americi, Južno od granice (2009.), u kojem je značajna pažnja posvećena Hugi Chavezu i šestorici drugih južnoameričkih predsjednika. Također je snimio i film o izraelsko-palestinskim odnosima, Persona non grata (2003.).
Stone je u skorije vrijeme snimio mounumentalnu, dvanaestosatnu TV seriju Neispričana historija Sjedinjenih Američkih Država (Showtime, 2012.) o uvriježenoj, trijumfalističkoj interpretaciji američke historije i četverodijelni razgovor sa ruskim predsjednikom, Intervju sa Putinom (Showtime, 2017.).
Rođen je 15. septembra 1946. u New Yorku, a 1965. je napisao „San jednog djeteta“, autobiografski roman o vlastitoj mladosti, objavljen u izdanju St. Martin's Pressa 1997. Služio je američku vojsku i kao pripadnik pješadije se 1967. i 1968. borio u Vjetnamu za što je odlikovan Bronzanom zvijezdom i Purpurnim srcem sa hrastovim lišćem. Po povratku iz Vijetnama je nastavio studij na Filmskoj školi Univerziteta u New Yorku gdje je diplomirao 1971. Radio je na poslovima održavanja palube na brodovima američke trgovačke mornarice, te kao vozač taksija u New Yorku, reklamni prodavač, asistent produkcije i kurir.
