Hagada i Rukopisna zbirka GHB upisani u registar Memorija svijeta UNESCO-a

Sarajevska Hagada i Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke jučer su na Generalnoj skupštini UNESCO-a u Parizu upisani u registar Memorija svijeta, posvećen pokretnoj svjetskoj kulturnoj baštini, čime je Bosna i Hercegovina dobila prva dva dobra upisana u taj registar, a ujedno otvorila vrata za nove nominacije iz segmenta pokretnih dobara, potvrdio je Feni šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum.

Registar Memorija svijeta uspostavljen je 1997. godine u cilju očuvanja dokumentarne baštine od svjetskog značaja. Do sada je u njega upisano 348 stavki koje uključuju dokumente, rukopise i bibliotečku, muzejsku i arhivsku građu ili kolekcije.

Šešum naglašava da je za razliku od Hagade, Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke u taj registar upisana uslovno jer je potrebno uraditi manje dopune.

On je prethodno već naglasio izuzetno veliki značaj Memorije svijeta, uz ocjenu da se time skreće pažnja na pokretna kulturna dobra, jer je do sada fokus uvijek stavljan na Listu svjetske baštine UNESCO-a temeljene na nepokretnom kulturno-historijskom naslijeđu.

"Bosna i Hercegovina ima jako puno pokretnih dobara i ovo je još jedan od vidova njihove promocije. Ta dobra se čuvaju na različitim mjestima i u institucijama BiH. Vrlo je bitno reći da je ovo početak promocije pokretnih kulturnih dobara u BiH, jer imamo jako puno toga što se može pokazati, te mislimo da će upis ova prva dva dobra biti inicijalna kapsula koja će privući ostale da promovišu sve one vrijednosti koje BiH ima", ustvrdio je on.

Kolekcija rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu sadrži 10.561 unikatni rukopis, koji su sastavni dio oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterinarstva, matematike, astronomije i drugih nauka.

Najstariji sačuvani rukopis iz te kolekcije datira iz 1105. godine. Mnogi rukopisi se odlikuju izvanrednom kaligrafijom i raznovrsnim ukrasima. Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke predstavlja pet posto preostalog ukupnog broja pisanih spomenika BiH iz osmanskog perioda, te se smatra najvrijednijom zbirkom te vrste danas na Balkanu.

Sarajevska Hagada izuzetan je primjer srednjovjekovne hebrejske dekorativne umjetnosti. Rukopis je napisan na pergamentu, s nizom vrhunskih ilustracija i spada među najpoznatije i najljepše hebrejske iluminirane rukopise iz srednjeg vijeka u svijetu. Sarajevska Hagada je nastala sredinom 14. vijeka, pretpostavlja se u sjevernom dijelu Španije. Godine 1894. kupio ju je Zemaljski muzej BiH od tadašnjeg vlasnika porodice Koen, a 2003. je proglašena pokretnim nacionalnim spomenikom BiH.