Biblioteka Historijskog muzeja daje doprinos učuvanju naslijeđa BiH 

Kruna rada kolektiva Historijskog muzeja BiH, koji je posljednje četiri godine preuređivao i radio na populariziranju kolekcije naslijeđene od Muzeja revolucije BiH, je otvaranje biblioteke sa više od 16.000 naslova, čime je ta muzejska institucija dala veliki doprinos očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa BiH.

Kustosica Historijskog muzeja BiH i voditeljica Biblioteke Elma Hodžić objašnjava u razgovoru za Fenu da njihov kolektiv svake godine obnavlja i promovira jednu od kolekcija Muzeja. Ove godine odlučeno je da to bude biblioteka, za koju kustosica kaže da je samo jedna od faza šireg otvaranja bibliotičke građe prema budućim čitateljima.

"Biblioteka, kao finalni rezultat četvorogodišnjeg rada kolektiva, predstavljena je 17. oktobra, na 100. rođendan jednog od najvećih bosanskohercegovačkih književnika Maka Dizdara. Bilo nam je izuzetno važno da izaberemo datum na koji će biblioteka biti vraćena čitateljima", istakla je.

Adaptiranu biblioteku prezentirali su kroz izložbu umjetnika Adisa Fejzića, odnosno multimedijalnu postavku u kojoj su bili zastupljeni reljefi, skulpture, slike i grafike, a ideja je bila, kaže Hodžić, da se ukaže na važnost pisma i pismenosti u BiH.

Prostor biblioteke i knjižnice preuređen je u saradnji sa studentima arhitekture Sarajevskog univerziteta, s kojima su promišljali o načinu na koji bi biblioteku više otvorili prema budućim čitateljima.

"Potrudili smo se da biblioteka bude vidljiva i iz vanjskog prostora, iz kafe-bara "Tito", tako što smo na prozorima ispisali slova Bosančice, koja prave poeziju Maka Dizdara, a koja su na taj način postala dijelom stalnog muzejskog arhitektonskog pejzaža", ispričala je Hodžić.

Sve je to, kaže, protkano i motivima bh. srednjovjekovlja, tako da se sada iz kafića "Tito" može vidjeti da se nešto dešava u muzejskoj zgradi, koja je, iako proglašena nacionalnim spomenikom, u jako teškoj situaciji.

Iako su se prve prikupljene knjige počele inventarisati 1947. godine, stvarna organizacija i puni razvoj Biblioteke kao posebne zbirke započinje 1963. godine prelaskom u novu muzejsku zgradu, u kojoj je za knjižni fond predviđen poseban depo, kao i savremena čitaonica.

Govoreći o zbirkama i građi koju Biblioteka posjeduje, a koje će postati vrijedan izvor informacija za studente, naučne istraživače te sve zainteresirane za ono što ova biblioteka nudi, kustosica je napomenula da je Biblioteka Historijskog muzeja BiH ranije bila fokusirana na prikupljanje građe iz perioda Drugog svjetskog rata, Narodnooslobodilačkog rata te materijala u vezi sa važnim ličnostima koje su obilježile istoriju Jugoslavije i, kasnije, socijalizma.

Tako se na policama nalaze izuzetno vrijedni zbornici dokumenata iz Drugog svjetskog rata ili sveske zakona i uredbi Nezavisne države Hrvatske.

"Međutim, posljednjih 20 godina taj bibliotečki fond je proširen, tako da su se naslovi otvorili i prema drugim fazama bh. istorije", napomenula je voditeljica Biblioteke, istakavši da taj fond raste  zahvaljujući najviše razmjeni te poklonima građana BiH.

Kao posebno važno, istakla je da su ove godine Biblioteku Historijskog muzeja BiH spojili sa bibliotekom historičarke umjetnosti i umjetnice američkog porijekla Marian Wenzel, koja je Historijskom muzeju poklonila nekoliko hiljada knjiga, rukopisa, istraživanja, svojih naučnih radova, crteža te umjetničkih djela i ličnih predmeta. 

"Biblioteka Marian Wenzel ispunjena je naslovima iz historije i historije umjetnosti, arhitekture te velikim brojem naslova koji mogu biti od velike koristi studentima na različitim bosanskohercegovačkim fakultetima", naglasila je.

Ono čime je Marian Wenzel najviše zadužila bh. nauku je katalog ukrasnih motiva na stećcima, plod dugogodišnjeg istraživanja i terenskog rada na nekropolama širom BiH, koji danas predstavlja nezaobilazan materijal za istraživače srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika.

Osim brojne vrijedne građe, Biblioteka nudi i veliki broj časopisa iz oblasti kulture, historije i književnosti iz vremena socijalizma te časopisa i knjiga objavljenih tokom posljednje dvije decenije. Voditeljica Biblioteke posebno je izdvojila časopis "Nada", čije su brojeve od prvog do posljednjeg, uspjeli prikupiti.

"Nada" je književni list koji je u Sarajevu izdavala Zemaljska vlada BiH. Bio je to najbolji časopis ovog profila u BiH, koji je okupljao brojna književna imena poput Silvija Strahimira Kranjčevića i Safvet-bega Bašagića.   

Na kraju razgovora, kustosica Historijskog muzeja napomenula je da su se ove godine "okuražili da rade i na pravljenju novih muzejskih publikacija".

"Čast mi je da najavim novi Zbornik radova Historijskog muzeja BiH, koji će biti objavljen nakon 27 godina pauze. To je jedan od važnijih muzeoloških časopisa u BiH, a ove godine na police Biblioteke stavit ćemo i novi broj našeg Zbornika",  kazala je Hodžić.