
30.03.2013 |
Pauza / TURIZAM I GASTRO
Izvor: seebiz.eu
Belgijanci žele da termin "belgijska čokolada" bude njihovo ekskluzivno pravo kako bi stali na kraj stranim suparnicima koji svoje proizvode reklamiraju da su u "belgijskom stilu" ili "po belgijskom receptu".

Belgijski proizvođači čokolade smatraju da bi njihove poznate praline trebalo da budu zaštićene kao francuski šampanjac ili italijanski pršut.
Belgijanci žele da termin "belgijska čokolada" bude njihovo ekskluzivno pravo kako bi stali na kraj stranim suparnicima koji svoje proizvode reklamiraju da su u "belgijskom stilu" ili "po belgijskom receptu".
Kopiranje njihove čokolade, tvrde, smanjuje im prodaju i ugrožava kvalitet njegovan gotovo sto godina, otkako je Žan Neuhaus 1912. izumio praline.
Savez belgijske industrije čokolade sastaće se idućeg mjeseca sa predstavnicima regionalnih vlada kako bi odlučili kako bi na nivou EU mogli da zaštite svoje poslastice, koje im donose 4 milijarde eura godišnje.
Smatraju da bi zaštićenom oznakom geografskog porijekla, odnosno registrovanim zaštitnim znakom, kao u slučaju šampanjca ili pršuta, stali na kraj prevarantima.
"Tužni smo jer kopije često ne odgovaraju standardima originala. Ne želimo da kvalitet pati", rekao je Jos Linkens, glavni direktor "Neuhausa", prenosi Rojters.
Belgija se jako ponosi svojom vrhunskom čokoladom. Proizvodnjom čokolade bavi se više od 200 belgijskih kompanija, a u zemlji postoji i više od dvije hiljade specijalizovanih trgovina i muzeja, organizovanih posjeta i radionica.
Uprkos visokom kvalitetu, prodaja belgijske čokolade u Evropi i Sjevernoj Americi stagnira ili je u padu, ali zato brzo raste na azijskom i afričkom tržištu, što je privuklo i nelojalnu konkurenciju.
Evropska unija uključila je nedavno čokoladu i proizvode od čokolade u posebnu kategoriju proizvoda koji zaslužuju da budu zaštićeni. Linkens vjeruje da će se to i dogoditi iako bi moglo da potraje.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.