Jedina BiH prašuma obiluje biodiverzitetom, ipak na samom smo dnu evropskih zaštićenih područja
U prašumi Ravna Vala, osim drugih divljih životinja, živi i mrki medvjed koji je je najveća divlja životinja u Bosni i Hercegovini.
Svjetski dan zaštite okoliša u Kantonu Sarajevo obilježen je posjetom Ravnoj Vali, koja se nalazi na području između planina Igmana i Bjelašnice, i jedina je prašuma u našem kantonu.
"Riječ je o jedinstvenom primjeru prašume, netaknute prirode u kojoj čovjek nije imao nikakvu, osim naučnu, intervenciju", istakao je u svom pozdravnom obraćanju dekan Šumarskog fakulteta prof.dr. Ahmet Lojo.
Ministar privrede KS Adnan Delić je rekao da je neophodno skrenuti pažnja na važnost prašuma, ali i na potrebu unapređenja i zaštite cjelokupnog šumskog ekosistema.
"Bosna i Hercegovina je zemlja vrlo bogata biološkom raznolikošću. Nalazi se među prvih pet zemalja u Evropi s visokim brojem endemskih i reliktnih vrsta, kao što je i ova naša prašuma. Ipak, uprkos toj biološkoj raznolikosti, paradoksalno je i poražavajuće da naša zemlja ima tek oko 2% teritorije pod zaštitom i nalazi se na samom dnu na evropskoj listi zaštićenih područja", kazao je ministar Delić.
Ravna Vala je smještena na sjeveroistočnim padinama planine Bjelašnica. Drvna masa te prašume znatno je veća od okolnih šuma, a visina pojedinih stabala je 40 metara. Rasprostranjena je u visinskom intervalu između 1.280 i 1.440 metara nadmorske visine s dominantnom istočnom i jugoistočnom ekspozicijom. U prašumi Ravna Vala, osim drugih divljih životinja, živi i mrki medvjed koji je je najveća divlja životinja u Bosni i Hercegovini.
"U prašumi je strogo zabranjena bilo kakva ljudska intervencija kao što je sječa, odvlačenje iz šume starog, palog drveća, branje šumskog bilja i slično. Kad neko stablo padne pod uticajem snijega i vjetra ili od starosti, ono ostaje u prašumi", istakao je dekan Lojo.
Kako su istakli predstavnici struke s fakulteta i "Sarajevo – šuma", dopušteno je samo provoditi naučno-stručna istraživanja, uz saglasnost nadležnog preduzeća, te aktivnosti praćenja stanja i promjena koje direktno mogu kazati u kom smjeru idu klimatske promjene na našim prostorima.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
