Bajkoviti prozori sa Vranice pod snijegom

Fotograf Boris Trogrančić iz Fojnice uslikao je bajkovite fotografije na planini Vranici.

Vranica je u geografskom središtu Bosne i Hercegovine. Dio je masivnog planinskog prostora, drukčijeg izgleda, porijekla i morfologije od vapnenačkog gorja u zapadnoj Bosni, na Bjelašnici i južnije u Hercegovini. Vranica je središnja planina tog prostora.

Uz najviši vrh Nadkrstac (2112 m/nv), ima još desetak planinskih vrhova visine preko 1500 metara. Bočne izdanke Vranice možemo smatrati i posebnim planinama, ali sve tvore jedinstveni masiv Srednjebosanske rudne planine. Vranica leži na vulkanskom pojasu. Obližnji davno ugasli vulkan je Tethys.

U sjeveroistočnom dijelu Vranice u širokoj kotlini okruženoj s jedne strane visokim vrhovima leži Prokoško jezero na 1636 m/nv. Jedno je od najvećih i najljepših jezera u planinama Bosne i Hercegovine, i ledničkog je porijekla.

Tlo je nepropusno. Velika je količina oborina na ovom području pa na sve strane s planine teku rijeke i potoci. Izvori su nekad vrlo visoko, pa imaju veliki pad, često i slapoviti tok.

Na Vranici se mogu naći endemske biljke: vraničko zvonce (bijelo vraničko zvonce), bosanska zvončika i vranička vrkuta. Također, u Prokoškom jezeru živi endemski vodozemac triton (Triturus Alpestris). U prošlosti je rudarstvo bila važna privredna grana. Zbog magmatskih stijena, obiluje mineralima, željezom, bakrom, živom, kvarcem, baritom. Željezo se osobito eksploatisalo, a topilo ga se u Fojnici, Kreševu i Dusini. Ima i toplih mineralnih izvora poput onoj fojničkog. Zlato i srebro se kraće vrijeme eksploatisalo u Bakovićima nedaleko od Fojnice.