Neiskorišteni potencijali Buškog jezera

Na krajnjem, jugoistočnom dijelu Livanjskog polja, omeđeno planinama, nalazi se Buško jezero.

Sa površinom od 55 kilometra kvadratnih, ono predstavlja jedno od najvećih vještačkih jezera u Evropi.

Iako posjeduje odlične uslove za razvoj turizma i sportova na vodi, potencijali Buškog jezera pored Livna gotovo su neiskorišteni. Izuzev ribolova, nekoliko apartmana i ugostiteljskih objekata, jedne omanje plaže bez ikakvog sadržaja, ovdje druge ponude i sadržaja za posjetioce nema.

Jezero je izuzetno bogato brojnim ribljim vrstama koje su u ovom slučaju mamac za ribolovce koji dolaze iz stotinama kilometara udaljenih gradova.

Ribolov je trenutno osnovna turistička grana. Uz jezero, pogotovo u ljetnom periodu, moguće je vidjeti brojne šatore u kojima kampuju ribolovci iz cijele BiH i okolnih država, koji žele uživati u prirodi, miru i sunčanim danima kojima obiluje ovaj kraj, ali i okušati se u ribolovu.

"Jezero je bogato ribom. To je jednostavno objasniti na način da ljudi ne putuju bez veze 250-300 kilometara da bi došli ribariti na Buškom jezeru. Jezera u Bosni i Hercegovini ima bezbroj, ali evo, Buško je jezero jedan specifikum u kome se riba prima, napreduje i bogato je ribom. Zato sportski ribolovci i dolaze. Ovdje je potvrđeno 14 ribljih vrsta", pojašnjava Jugoslav Brdar, vlasnik firme koja upravlja ribolovnim pravom za sportski ribolov na području Buškog jezera.

Dodaje kako plaćaju koncesiju koja je skupa, a zauzvrat i sukladno zakonima organiziraju ribočuvarsku službu.

U jezeru je bila ili je i dalje prisutna potočna pastrmka, podbila, šaran, drlja, babuška, smuđ, jezerska pastrmka i druge vrste.

Buško jezero ili Buško blato je izgrađeno sedamdesetih godina prošlog vijeka s ciljem proizvodnje električne energije u hidroelektrani Orlovac u susjednoj Hrvatskoj.

Jezero se napaja vodom iz riječnih tokova u Livanjkom polju: Bistrice, Žabljaka, Sturbe, Ričine, iz akumulacionog jezera Mandek i drugih.

Voda iz akumulacije Buško jezero se koristi za potrebe hidroelektrane "Orlovac" kao i za vodosnadbijevanje u susjednoj Hrvatskoj.

Planirano je da Buško jezero bude u okviru budućeg zaštićenog područja – zaštićeni pejzaž/krajobraz "Livanjsko polje".

"Buško jezero bi bilo u obuhvatu zone aktivne zaštite, posebno prepoznato zbog 13 biljaka koje su tu prisutne, a nalaze se na Crvenoj listi FBiH, kao i 18 ptica koje su takođe na Crvenoj listi FBiH. Pored toga, tu je i most na Buškom jezeru, koji je kulturno-istorijski lokalitet", pojašnjava Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu koji već treću godinu podržava aktivnosti na zaštiti Livanjskog polja. Dodaje kako očekuju da će uskoro doći do formalnog proglašenja ovog područja zaštićenim.

Značaj Livanjskog polja, uključujući Buško jezero, je prepoznat na međunarodnom nivou, tako da se ovo polje nalazi na listi IBA područja (Područja od međunarodnog značaja za ptice) od 2011. godine i na Ramsar listi (Močvarna područja od međunarodnog značaja) od 2008. godine.

Neiskorišteni potencijali

Jezero i okolica posjeduju brojne mogućnosti i potencijale za razvoja turizma od plivanja, kajaka, jedriličarenja i drugih sportova na vodi, planinarenja ili brdskog biciklizma na okolnim planinama poput Tušnice i Kamešnice.

Ljubitelji ptica svoje mjesto za odmor i razgledanje brojnih ptičijih vrsta mogu pronaći ovdje pošto je jezero i Livanjsko polje od izuzetnog značaja za migracije ptica i tu boravi 274 vrsta ptica, od 351 koliko ima u cijeloj BiH.

"Buško jezero je područje na kome se okuplja najveći broj jedinki na migraciji. Tokom jesenje migracije smo znali da brojimo 40 do pa čak i 70 hiljada jedinki, što je zaista impresivan broj. U  Livanjskom polju se tokom migracija zadržava oko 100 hiljada jedinki i polje je jedna od tri najvažnija područja za ptice na kompletnom jadranskom migratornom koridoru", pojašnjava značaj ovog područja Goran Topić iz Ornitološkog društva "Naše ptice".

Smatra kako je osnovni problem u Livanjskom polju, a samim tim i na Buškom jezeru, nedostatak zaštite, odnosno nedostatak upravljača.

"Dobrim planiranjem i dobrim upravljanjem ovim područjem mogu da se nađu kompromisi, recimo da se peca na nekim dijelovima koji su manje značajni za ptice. Samim tim može da se vrši rekreacija, a da se ptica i priroda ne ugrožavaju. Dakle sve je u jednom dobrom planiranju, što ovdje ne postoji", pojašnjava Topić.

Blizina Jadranskog mora i Dalmacije koju posjećuje izuzetno veliki broj turista svakako ide u prilog i dio turista bi se, uz dobru ponudu i promociju, sigurno mogao privući i na Buško jezero.

Razvoj turističkih sadržaja trebao bi biti planiran i kontroliran jer bi nagli i nekontrolirani razvoj mogao donijeti više štete nego koristi.

Primjer takvog negativnog djelovanja je Prokoško jezero na plannini Vranici nedaleko od Fojnice gdje je u protekle dvije decenije izgrađeno preko 300 ilegalnih objekata koji se uglavnom koriste u turističke svrhe, dok se u jezero izlijeva kanalizacija zbog koje se jezero pretvara u močvaru.

Brojni nesavjesni turisti  voze kvadove i terenska vozila po zaštićenim terenima, bespravno se sječe šuma u okolici i sve su prilike da će Prokoško jezero koje je proglašeno spomenikom prirode uskoro nestati.

Takvo što se ne bi smjelo desiti ni ponoviti na Buškom jezeru, Mandeku ili bilo kojem drugom prirodnom dragulju u Livnu i Bosni i Hercegovini.

"Turizam može biti izrazito štetan po prirodu, a čak i za lokalno stanovništvo i njihov način i kvalitet života. Postoje određeni standardi u turizmu, poput certificiranja „Zelenih destinacija“, koje postavljaju određena ograničenja i afirmišu održive prakse u turizmu i lokalnom razvoju. Šest destinacija je trenutno u procesu ovog certifikovanja, te se nadamo da će biti više ovakvih i sličnih praksi koje hoće podržavati i promovisati turizam, ali na održivim osnovama", smatra Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

Dodaje kako prostor oko Buškog jezera ima veliki problem sa divljim deponijama, te da se tome mora stati u kraj.  

"To jedna od većih prijetnji po živi svijet jezera i u budućnosti, posebno imajući u vidu da se u sklopu tog neadekvatno odloženog otpada može nalaziti i onaj koji posjeduje visokoštetne materije, koje bi mogle dugoročno da degradiraju vodeni ekosistem, a tim putem i zemljište", pojašnjava Crnković.

Dodatan problem ovdje je i onaj koji decenijama muči livanjsko područje – odlazak stanovništva. I za vrijeme bivše Jugoslavije ljudi iz livanjskog kraja su odlazili na zapad u potrazi za boljim poslom i životnim uslovima. Migracije su se intenzivirale nakon prethodnog rata i nakon katastrofalno urađene privatizacije firmi i fabrika od kojih je većina u Livanjskom kraju propala.

Brojni proizvodni pogoni koji su zapošljavali stotine ljudi su trajno uništeni, opljačkani i ugašeni.

Mnogi mladi ljudi ne vide perspektivu u Livnu i uglavnom se odlučuju na odlazak, nerijetko i preko okeana ili trajno sa čitavim porodicama. 

Primjer kako može

Svega tridesetak kilometara zračne linije od Buškog jezera i s druge strane Dinare u Hrvatskoj se nalazi akumulaciono jezero Peruća. Izgrađeno je kao i Buško – za potrebe proizvodnje električne energije.

Ali je tamošnja zajednica shvatila da Peručko jezero itekako ima potencijale i za razvoj turizma i godinama ulažu u razvoj i marketing što rezultira sve većim brojem posjetilaca.

Perućko jezero je primjer kako i u manjim i nedovoljno razvijenim sredinama, poredeći ih sa većim turističkim centrima na obali, je moguće, uz dobru viziju, planiranje i ulaganje, razvijati turizam i privlačiti goste iz cijelog svijeta.

Za uspjeh su potrebna detaljna istraživanja, planiranja, ulaganja,  promocije i mnogo uloženog truda, ali se na kraju isplati.

"Na Perući se mogu koristiti usluge kampinga u novouređenom kamping odmorištu koje je značajno diglo broj turista u našem mjestu. Zatim postoji OPG koji se bavi kajakarenjem i planinarenjem obzirom da je tu kod nas miran tok rijeke Cetine, a planinarenjem jer nas okružuju planine Dinara i Svilaja. Što se tiče biciklizma imamo tri označene biciklističke staze. Obzirom na višestruke poraste broja turista u zadnjih nekoliko godina vidimo sa su se ulaganja Grada Vrlike u infrastrukturu isplatila te treba i dalje nastaviti  i ustrajati", kaže Dijana Maras iz Turističke zajednice Vrlika.

Uspjeli su prvenstveno što imaju izuzetne prirodne ljepote i kulturnu baštinu, jer bez toga ne ide, a potom su pridobili i educirali male iznajmljivače koji su upoznati sa tim što se sve treba uraditi.

"U ovome trenutku imamo 100 kreveta u privatnom smještaju i kamp odmorište sa 40 mjesta. Nama turisti ne dolaze samo ljeti kao, što je slučaj na moru, već cijelu godinu jer smo destinacija koja može pružiti puno toga, od aktivnosti na otvorenom, biciklizma, planinarenja, sportova na vodi… imamo čak i sportsko penjalište pored naše tvrđave Prozor koja datira iz 15 stoljeća", opisuje Dijana Maras iz Turističke zajednice Vrlika.

S druge strane u Livnu godinama čak ne postoji Turistička zajednica i trenutno su u toku aktivnosti na njenom uspostavljanju što bi bio prvi korak ka razvoju i boljem organiziranju turizma u ovim krajevima.

Krivolov i masovni izlov ribe glavni problemi

U Buškom jezeru i pritokama i dalje postoje autohtone vrste ribe, kojima prijeti nestanak jer u jezeru trenutno prevladavaju alohtone – unesene vrste ribe.

"To su uglavnom grabljivice: smuđ, som i druge i njihova temeljna prehrana su ribe. One su uticale na to da u jezeru vrlo rijetko pronalazimo autohtone vrste. Isto tako i riječni rak je rijedak, ali ga ima, zadržava se još uvijek", kaže Brdar.

Zakon o slatkovodnom ribarstvu je tu vrlo jasan – ne bi trebalo biti nekontroliranog ubacivanja novih vrsta.

"Međutim, vi i sami vidite koliko je to jezero, dakle, u tom smislu bi ribočuvarska služba trebala biti organizirana da svaki dan imate 10 ljudi, posebno kad je ribolovna sezona u naponu, kada imate puno ribara. Ljudi dolaze iz čitave Bosne i Hercegovine i regije i svako donese neki svoj mamac, neku svoju riblju vrstu i nemoguće je da to ribočuvari uspiju iskontrolirati, a to su uglavnom riblje vrste koje se vrlo lako primaju i razmnožavaju, onda one preplave jezero", objašnjava Brdar probleme sa kojima se susreću.

Ogroman problem na jezeru je krivolov i posljednjih decenija su česti slučajevi izlova velikih količine ribe uz mreže ili na drugi ilegalan način, čemu se u posljednje vrijeme želi stati u kraj.

"Krivolov je čitavo vrijeme prisutan, ali smo ga mi dosta suzbili. Ulov ribe mrežama je, pa mogu reći, 90% suzbijen radom čuvara. Ali, postoje i neki koji se zovu sportski ribolovci, a radi se o ˈmesarimaˈ, kako se kaže u ribolovnom žargonu, tako da vi možete naći na tržištu širom BiH ribu koja izravno potječe iz Buškog jezera. A to rade lijevi ljudi koji sebe nazivaju sportskim ribolovcima, a daleko su od toga", objašnjava Brdar.

Buško jezero stvoreno je prije pedesetak godina isključivo za potrebe hidroelektrane i proizvodnje električne energije.

U međuvremenu su se uvidjeli i stvorili preduslovi za razvoj drugih privrednih grana, a iznad svega turizma.

Sa dobrom vizijom, strategijom i s ulaganjem, Buško jezero može postati značajan turistički centar.

No, iznad svega je potrebo voditi brigu o zaštiti jezera i nadati se kako će uskoro biti i zaštićeno zajedno s Livanjskim poljem.

 

Ovaj medijski sadržaj nastao je u okviru projekta Centra za građansku suradnju "Promoviranje participacije građana u lokalnoj upravi" uz finansijsku podršku Nacionalne zaklade za demokraciju/NED. Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne mora nužno održavati stavove NED-a ili CGS-a. Tekst i foto Ajdin Kamber.