Najviša željeznička linija na svijetu pruža nevjerojatne poglede na planinski krajolik

Kakva bi to pustolovina bila…

Zamislite samo, voziti se najvišom željeznicom na svijetu. Ili, ukrcati se na vlak na najvišoj željezničkoj postaji na svijetu?

Ili, proći kroz najviši željeznički tunel ikada izgrađen?

Ako imalo rezonirate s tom idejom, ona će vas odvesti na visoke nadomorske visine i na vrlo niske temperature.

Željeznička pruga Qinghai-Tibet povezuje grad Xining, glavni grad provincije Qinghai, s Lhasom na Tibetu.

Građena desetljećima, pruga slovi za građevinsko čudo, koje svjetske rekorde ruši kao domino kockice.

PRUGA JE DUGA 1956 KILOMETARA, OD ČEGA JE 960 KILOMETARA IZNAD 4000 METARA

Ta, i službeno, najviša željeznica na svijetu završena je u oktobru, 2005. godine.

Upisana je i u Guinnessovu knjigu rekorda, s detaljno obrazloženim performansama: duga je čak 1956 kilometara, a većina nje – ukupno 960 kilometara – nalazi se na nadmorskoj visini većoj od 4000 metara.

Najviša tačka na pruzi? "Sramežljivih" 5072 metara.

No, čak ni to nije sve. Putnički vagoni voza koji vozi tom prugom nisu obični vagoni – oni su zbog visoke nadmorske visine, baš kao i kabina aviona, pod pritiskom, a opskrbljeni su i maskama za kisik.

Željeznička pruga Qinghai-Tibet prolazi kroz predivne planinske krajolike 

NA PRUZI IMA 30 ŽELJEZNIČKIH POSTAJA, A MNOGE IMAJU VIDIKOVAC

Pruga je nastajala desetljećima i sastoji se od dvije dionice.

Prva dionica vodi od Xininga do Golmuda i završena je još 1979. godine.

Duga je 814 kilometara.

Druga – od Golmuda do Lhase – broji 1142 kilometra, a radovi na njoj bili su završeni već spomenute 2005. godine.

Na pruzi se nalazi 30-ak željezničkih postaja, od kojih mnoge "dolaze u paketu" s vidikovcem jer pruga prolazi kroz nevjerojatan krajolik.

Od tih postaja, najviša je postaja Tanggula koja se nalazi na vrtoglavih 5068 metara nadmorske visine te je i svjetski rekorder po tom pitanju, koji je prešišao nekadašnje prvake iz Bolivije i Perua.

RADOVI SE ODVIJALI U NEKOLIKO FAZA, A VOŽNJA TRAJE 22 SATA

Planovi o gradnji te najviše željezničke pruge začeti su još 1950-ih godina.

S izgradnjom prve dionice krenulo se 1958. godine.

Radovi na drugoj dionici krenuli su 2001., a 2010. godine krenulo se i s izgradnjom njenog produžetka – od Lhase do Shigatsea.

Taj je "produžetak" završen je 2014. godine. Inače, cijeli put – od Xininga do Lhase – traje 22 sata.

GRADNJA JE BILA OGROMAN GRAĐEVINSKI I INŽENJERSKI PODUHVAT

Gradnja ove pruge predstavljala je nevjerojatan poduvat, a inženjeri i građevinari koji su radili na njezinu projektiranju i izgradnji susretali su se s nekoliko velikih izazova, prenose različiti izvori.

Jedan od njih bio je nedostatak kisika zbog velikih nadmorskih visina.

Navodno je tokom gradnje za zdravlje radnika brinulo oko 600 doktora u 115 medicinskih ustanova podignutih uz prugu te 17 postaja za opskrbu kisikom.

Drugi je bio krhki ekološki sistem, a treći činjenica da se gradi na permafrostu.

Kod ovog potonjeg ističu se dodatni problemi.

Jedan se odnosi na klimatske promjene koje inače utječu na stanje permafrosta i njegovu postojanost.

Drugi se tiče uticaja same željeznice na permafrost zbog čega su trebali primijeniti posebne mjere hlađenja koje osiguravaju postojanost tla, ali i omogućavaju vlaku da se kreće brzinom i do 100 kilometara na sat.

Zahvaljujući tome postignut je još jedan rekord – najbrži voz koji vozi po permafrostu.

NA PRUZI SE NALAZI I NAJVIŠI ŽELJEZNIČKI TUNEL NA SVIJETU

Iako smo ih nabrojali već nekoliko, ni to nisu svi rekordi kojima je ova željeznička pruga "okrunjena".

Ona je rekorder i u kategoriji najvišeg željezničkog tunela na svijetu.

Riječ je o tunelu Fenghuoshan, koji se nalazi na visini od 4905 metara.

Dug je ukupno 1338 metara.

Povrh svega toga, tamošnji željeznički most Qingshuihe, dug 11,7 kilometara, najduži je pak most izgrađen na permafrostu.