Turistima će se ponovo naplaćivati ulaz u historijsku znamenitost i džamiju Aja Sofija

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan sredinom 2020. godine prenamijenio je svjetski poznatu građevinu Aja Sofiju u Istanbulu iz muzeja u džamiju, a ulaz za posjetitelje i vjernike je nakon te promjene bio besplatan, ali uskoro će se to promijeniti za turiste, navodi DW. 

Bio je to projekat blizak srcu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana ali i projekt koji je naišao na međunarodne kritike.

Erdoğan je tada uvjeravao javnost da će naplaćivanje ulaza biti ukinuto i da će ovaj spomenik kulture biti otvoren za sve - i muslimane i nemuslimane.

Od 15. januara dolazi još jedna velika promjena - ulaz u Aja Sofiju bit će ograničen i posjetitelji će ga opet morati plaćati. 

Turski ministar turizma Mehmet Nuri Ersoy nada se da će to dovesti do boljeg suživota vjerskih i turističkih posjetitelja.

"Ovi drugi neizbježno prave buku i remete mir i molitvu", rekao je nedavno Ersoy.

Turisti i vjernici do sada su mogli zajedno ulaziti u unutrašnjost Aja Sofije, uz barijere i putokaze koji su održavali određenu distancu. 

No od sredine januara vjernici i posjetitelji imat će zasebne ulaze. Dok će vjernici moći koristiti dosadašnje ulaze, turiste će se uvoditi kroz galeriju na spratu.

Ersoy navodi da turističkim vodičima više neće biti dozvoljeno da prate posjetitelje kroz hodnike. Umjesto toga će se koristiti slušalice.

"Naš prioritet unutra je molitva. Međutim, zgrada je i mjesto svjetske kulturne baštine i stoga mora ostati otvorena za posjetitelje iz cijelog svijeta", istakao je on.

Aja Sofija je dio svjetske baštine UNESCO-a kao dio historijskog centra grada Istanbula od 1985. godine.

Sagradio ju je car Justinijan, a Aja Sofija je bila najveća bogomolja u kršćanskom svijetu skoro čitav milenijum.

Bila je to glavna crkva Vizantijskog carstva. Od 7. stoljeća pa nadalje, tu su krunisani carevi.

Nakon što su Osmanlije osvojile Carigrad (danas Istanbul) 1453. godine, Aja Sofija je pretvorena u džamiju. Po nalogu osnivača turske republike Mustafe Kemala Atatürka, zgrada je postala muzej 1934. godine i bila je to sve do ljeta 2020. godine.

Poput Bazilike Svetog Petra za katolike, Aja Sofija je takođe važan simbol za pravoslavne kršćane širom svijeta.

Nakon prenamjene u džamiju, kritike su stizale prvenstveno od Grčke pravoslavne crkve. UNESCO je također kritizirao činjenicu da je odluka donesena bez konsultacija.

Za Erdoğana je, s druge strane, pretvaranje Aja Sofije u džamiju bio "san iz djetinjstva", kako je sam rekao - ali i ustupak njegovim biračima. U to vrijeme napravljeno je nekoliko vanjskih promjena, na primjer, preko mermernog poda je postavljen zeleni tepih.

Sve to očigledno nije umanjilo popularnost ove znamenitosti. Prema zvaničnim podacima, oko 13,6 miliona ljudi posjetilo je Aja Sofiju 2022. godine.

Tačna cijena ulaznice tek treba biti utvrđena. U svakom slučaju, ministar Ersoy kaže da će prihodi biti potrošeni na kulturna dobra - za iskopavanja ili očuvanje znamenitosti poput Aja Sofije.