Čokolada je 300 godina bila simbol visoke klase

Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i nezaslađen, a okus su oplemenjivali dodavanjem začina poput vanilije i čilija, a tek će Evropljani od čokolade napraviti slatkiš.

Pretpostavka je da se prva čokolada ili čokoladna smjesa kuhala prije 2.600 godina. Do širenja kakaovca dolazi zahvaljujući trgovini, nakon što su trgovci Maja odnijeli plodove kakaa u Meksiko i prodali ih Astecima, kakao je i ondje postao vrlo privlačan.

Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i nezaslađen, a okus su oplemenjivali dodavanjem začina poput vanilije i čilija, a tek će Evropljani od čokolade napraviti slatkiš. Španski svećenici su prvi u Evropi pripravljali čokoladu, još uvijek tekuću, no okus su prilagođavali i činili neodoljivom dodavanjem šećera i cimeta, no tajna o slatkoj čokoladi nije mogla dugo ostati skrivana.

Talijanski istraživač Antonio Carletti početkom 17. st. uspio je otkriti tajnu čokolade I proširiti je u ostale dijelove Evrope. Čokolada je gotovo 300 godina bila simbolom visoke klase.

Prva kuća čokolade otvorena je Londonu sredinom 17. stoljeću. Čokolada je i dalje bila je enormno skupa i rezervirana isključivo za povlaštena nepca viših i visokih bogataških slojeva.

Revolucija u proizvodnji čokolade nastaje izumom nizozemskog hemičara Coenraad Van Houten, koji je osmislio hidrauličnu presu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Daljnji razvoj u tehnološkom procesu otkrio je Joseph Fry koji je otkrio postupak miješanja kakao praha, šećera i rastopljenog maslaca, te je takva nova čokolada ubrzo postala omiljena i ujedno se smatra prvom čokoladom za jelo.