Strani turisti oduševljeno posmatraju suvenire na Baščaršiji, ali ne kupuju

Strani turisti u obilasku Sarajeva vrlo rado svraćaju do Baščaršije, oduševljeni su ručno izrađenim proizvodima, prate i slikaju proces proizvodnje, ali ne kupuju. Najbrojniji u obilasku, ali samo obilasku, su Turci, Slovenci, Nijemci i Hrvati.

"Kupovinu u zanatskim radnjama u Sarajevu u procentima gotovo 100 posto ostvaruju gosti i turisti iz Bosne i Hercegovine", kazao je Feni predsjednik Udruženja zanatlija ''Stari zanati'' Kantona Sarajevo Mehmed Kalajdžisalihović.

Agencije npr. dovedu više od 70.000 Turaka godišnje u BiH, ali s obzirom da vrlo često dolazi čitava porodica ne zadržavaju se na jednom mjestu i nemaju kupovnu moć da sebi priušte suvenire i uglavnom su skoncentrisani na obilazak grada.

Kazandžijski zanat je jedini koji ostvaruje prihode, jer, pretpostavlja Kalajdžisalihović, svi piju kafu i svakome je potrebna džezva koja će biti i funkcionalna, ali će istovremeno predstavljati suvenir.

Svi ostali proizvodi, a koji su vezani za Baščaršiju i ručnu izradu, osim razgledanja, ne privlače drugi interes kod stranih turista.

Jedan dio proizvoda, i to mali procent, kupuje bh. dijaspora, razlog tome je navodi Kalajdžisalihović, osnivanje kulturno-umjetničkih društava u dijaspori, ali obzirom da je rok trajanja ručno izrađenih proizvoda jako dug ni to se ne dešava često.

Cijene su, kaže, uvijek iste i za domaće i za strane kupce.

Udruženje čiji je predsjednik Mehmed Kalajdžisalihović obuhvata gotovo sve obrtnike starih zanata na području Kantona.

Udruženje ima 300 članova, od toga je 60 različitih zanimanja, način proizvodnje je ručni, a svi su zanat naučili metodom ''s koljena na koljeno''.

Udruženja je osnovano 1997. godine, a idejni pravci i svrha postojanja je da stare zanate kao dio kulturno-historijskog nasljeđa BiH sačuvaju i afirmišu kroz razne vidove prezentacija sajmova i izložbi, kako u državi, tako i u svijetu.

Najveći postotak članstva lociran je na Baščaršiji.

Veliki broj sarajevskih porodica njeguje tradiciju zanata koju nasljeđuje, pa tako danas Udruženje ima zanatlije koji su diplomirani ekonomisti, pravnici i arhitekti, ali bave se zanatom koji im je ostavljen u naslijeđe od njihovih predaka.

Zanatstvo sarajevske čaršije po svojoj strukturi davalo je karakternu osobinu čaršiji kroz sva vremena razvoja i postojanja i po tome je stara sarajevska čaršija, a najviše čaršija zanata-zanatlija koji su ovdje imali i svoje moćne organizacije u esnafima ili cehovima.

U okviru esnafa zanati su bili organizirani po vrstama, po uzoru na orijentalni-turski sistem, kao što su kundurdžije, arakijadžije, kazandžije, tenečedžije, terlukćije, abadžije...