Vjerski turizam: Važan segment ukupnog razvoja turizma

Vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma koji se kao specifični oblik turizma, uz zdravstveni turizam počeo javljati u najranijoj povijesti kada su ljudi zbog obavljanja religijskih obreda posjećivali za to određena mjesta - svetišta, i pritom prelazili veće udaljenosti.

Budući da se radi o ekonomski vrlo korisnom obliku turizma za pojedinu destinaciju, kroz povijest su takve destinacije redovito postajale središtima vjerskih, trgovačkih, kulturnih i ostalih događanja u pojedinim regijama u kojima su putnicima- namjernicima, hodočasnicima pružani različiti uslužni i kulturni sadržaji, a uz tematske staze i puteve, odmarališta, dopunjenu turističku infrastrukturu, svoj boravak bi putnici mogli produžiti i na nešto duži period.

Turistička zajednica Federacije BiH i turističke zajednice kantona obrađuju statističke podatke o turističkim kretanjima u skladu s registrovanim boravkom turista u smještajnim kapacitetima.

Nažalost, kako ističe glasnogovornica Turističke zajednice FBiH Asija Hadžiefendić-Mešić, svi smo veoma svjesni manjkavosti ovakvog načina vođenja statistike i na njih se permanetno ukazuje.

Po njenim riječima ne samo da veliki broj turista i ostvarenih noćenja uopće nije registrovan nego ne postoji ni mogućnost praćenja turističkih kretanja po vrstama turizma ( vjerski, zimski, banjski, ekoturizam).

"Vjerski turizam u FBiH je sigurno veoma važan segment ukupnog turizma, ali je njegov značaj nemoguće adekvatno vrednovati upravo zbog ovih manjkavosti. Nedostatak analitičkog proučavanja pojedinih segmenata turizma rezultira nedovoljnom ili čak nikakvom akcijom usmjerenom na stvaranje boljih uvjeta za razvoj ovih oblika turizma", kazala je Asija Hadžiefendić-Mešić Agenciji Fena.

"Međugorje je jedno od najpoznatijih katoličkih svetišta u svijetu i privlači ogroman broj hodočasnika i turista. S obzirom na to da ne postoji službena statistika boravka turista u Međugorju, na osnovu podataka prikupljenih od službenika Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona i brojem gostija za svete pričesti, procjena je da ovo područje godišnje posjeti najmanje 1,5 miliona posjetilaca. Svi posjetitelji nisu katolici, a mnogi od njih nisu ni vjernici", navodi glasnogovornica TZFBiH.

Dodaje i da su posjetitelji također različitih dobnih skupina, a prema nedavnom istraživanju, posjetitelji u prosjeku ostaju oko 3,6 noćenja.

Turisti dolaze iz Italije, SAD-a, Irske, Poljske, Hrvatske, Španije, Mađarske.

Sarajevo je također veoma interesantna destinacija vjerskog turizma, kao ogledni primjer zajedničkog, tolerantnog i solidarnog života na veoma malom prostoru triju velikih svjetskih religija. Stara pravoslavna crkva, Gazi Husrev-begova džamija, Stari hram i Katedrala objekti su koje obiđu i posjete svi turisti koji dođu u Sarajevo.

Posljednjih godina veliko interesovanje muslimanskih vjernika postoji za Blagajsku tekiju, te se u tom kontekstu čini veoma interesantnim potez Islamske zajednice BiH - ustupanje koncesije na ovaj vjerski objekt turskoj turističkoj agenciji.

Ajvatovica kod Prusca je najveće muslimansko hodočasničko mjesto u Evropi (500. godišnjica održana je u junu 2010.) i na ovoj vjersko-kulturnoj manifestaciji se svake godine okupe deseci hiljada učesnika iz cijele BiH.

"Djevojačka pećina kod Kladnja (špilja s crtežima iz srednjovjekovnog perioda) također ima dugu tradiciju održavanja vjersko-kulturne manifestacije krajem augusta, kojoj prisustvuje veliki broj vjernika, ali i znatiželjnika", kazala je Asija Hadžiefendić-Mešić iz Turističke zajednice FBiH.

I prostor Republike Srpske (RS) je mjesto gdje se prepliću mnoge kulture i religije, a za sobom su ostavile traga, vjerske objekte i velike historijske spomenike, kulturne, umjetničke, arhitektonske vrijednosti, nosioce duhovnosti i tradicije ovih prostora i razlog zbog koga određene grupe ljudi kreću na put, što svakako čini dio jedinstvenog proizvoda turističke destinacije, vjerskog turizma kao i turizma RS-a uopće.