
25.09.2014 |
Pauza / TURIZAM I GASTRO
Izvor: eKapija.ba
Vrijeme je vikenda i vjerovatno ste u dilemi gdje otići, stoga naša preporuka jeste Tešanj, mali bh. grad gdje će vas osim nekoliko znamenitih kulturno-historijskih objekata dočekati i ljubazni domaćini.
Vrijeme je vikenda i vjerovatno ste u dilemi gdje otići, stoga naša preporuka jeste Tešanj, mali bh. grad gdje će vas osim nekoliko znamenitih kulturno-historijskih objekata dočekati i ljubazni domaćini.
Ekipa portal eKapija.ba je boravila u Tešnju, gradu čije se ime spominje od 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju Krstiću uz ostalo daruje "i na Usori grad Tešanj".
Saznali smo kako porijeklo imena Tešanj nije utvrđeno. O tome postoje razne predaje. Grad je najvjerovatnije dobio ime od keltske imenice tessen što u prijevodu znači mali dvor.
Ono što će vam prvo privući pažnju u Tešnju jeste Stari grad Tešanj koji se nalazi na razmeđi srednje i sjeveroistočne BiH. Izgrađen je na vrhu stjenovitog brijega uz rijeku Tešanjku.
Arhitektonsku strukturu starog grada čine dvije cjeline. Prva je gornji dio grada iz srednjovjekovnog perioda. Drugu cjelinu čini donji grad koji je nastao u osmanskom periodu. Utvrđeno naselje iz srednjovjekovnog perioda ja podignuto na vrhu stjenovitog brijega. Tu je sagrađena donžon kula, ograđeno dvorište i ulaz u ovaj najstariji dio grada. Na sjeveroistočnoj strani dvorišta izgrađena je dvanaesterougaona kula koja je bila glavna odbrana srednjovjekovnog grada. Između ove i donžon kule izgrađena je u perimetralnom zidu mala pravougaona kula. U dvorištu su bile sagrađene drvene zgrade za stanovanje i jedan bunar koji je danas zatrpan. U blizini dvanaesterougaone kule izgrađena je sedmerougaona kula. Kod ulaza u grad stajala je kapijska kula ili stražara. Tako je izgledao tešanjski grad u srednjem vijeku, koji je svoj izgled promijenio početkom XV stoljeća i prerastao iz srednjovjekovnog dvora u tvrđavu. Tada je sagrađeno predvorje i još jedna isturena kapijska kula. Po samom rubu uzvišenja izgrađeni su zidovi kojima je zatvoren kompletan odbrambeni sistem.
Donji dio grada se počeo graditi za vrijeme sultana Mustafe II (1695. – 1703.). U donjem dijelu grada Osmanlije su prvo izgradile Dizdarevu kulu. Danas se na zadnjem katu ove kule nalazi historijska postavka Muzeja Tešanj. Istočno od Dizdareve kule, Osmanlije su sagradile tabiju. Sa istočne i sjeveroistočne strane od tabije bio je veliki zaštitni zid dug 90 m. Zid se protezao sve do jedne manje tabije blizu glavne gradske kapije. Na glavnom ulazu u predvorje grada je kapija. Do nje je sagrađen kameni bunker. Time je Gradina dobila svoj konačni izgled, čime je predstavljala jednu od najsnažnijih utvrda bosanskog ejaleta. Nakon Karlovačkog mirovnog ugovora iz 1699. godine, Osmanlije su u Tešnju osnovale kapetaniju. Vojna posada napustila je stari grad Tešanj 1840. godine.
Tokom 20 stoljeća na starom gradu Tešnju vršeni su razni istraživački i konzervatorsko–restauratorski radovi. U julu 2003. godine stari grad je proglašen nacionalnim spomenikom BiH.
Ono što vam obavezno preporučujemo da posjetite je Eminagića konak. Pripada grupi najstarijih i najljepših objekata gradske stambene arhitekture grada Tešnja. Izgrađen je polovinom XIX stoljeća u vlasništvu Eminagića, bogatih veleposjednika i trgovaca. Generacije Eminagića su živjele u konaku do osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je konak počeo propadati. U oronulom stanju, kuću je otkupila općina Tešanj čime je pokrenuta inicijativa za njenom obnovom. Obnova kuće je počela 2005. godine zahvaljujući finansijskoj podršci Vlade FBiH, a završne radove na unutrašnjem uređenju objekta finansirala je Vlada kraljevine Španije kroz projekat MDGF. U junu 2005. godine historijska građevina-Eminagića konak je na osnovu Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, proglašena nacionalnim spomenikom.
U Tešnju možete pogledati i nekropolu stećaka Vukovo. Ovu nekropolu čine stećci, odnosno kameni nadgrobni spomenici koji su karakteristični za područje srednjovjekovne bosanske države. Na prostoru opštine Tešanj registrirano je oko 150 stećaka na preko 20 lokaliteta.
Nakon obilaska kulturno-historijskih znamenitosti predlažemo vam predah u tešanjskim ugostiteljskih objektima, gdje ćete sa svojim prijateljima uz šoljicu kafe razmijeniti prve utiske i poželjeti da ponovo dođete u Tešanj.
Obavezno pogledajte našu foto galeriju.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.