Za novu "šminku" Eiffelove kule 30 miliona eura

Dugo očekivani 'facelifting' Eiffelovog tornja je predstavljen javnosti prije nekoliko dana s novim staklenim podom koji će do vrtoglavice dovesti milijune turista koji masovno dolaze vidjeti ovu poznatu parišku znamenitost. 

Najprostraniji, a ujedno i najslabije posjećen prvi sprat trebalo bi da nakon obnove privlači više turista, nada se Društvo koje upravlja Ajfelovom kulom (SETE), koje je 60 posto pod nadzorom Grada Pariza i koje je finansiralo obnovu sa 30 miliona eura.

U središtu prostora od pola hektara dosadašnji neprozirni pod zamijenjen je staklenim, a iskošenom staklenom stijenom zamijenjena je i zaštitna mreža. Dva paviljona smještena na istočnoj i zapadnoj strani, sagrađena 1981. godine bila su srušena i ponovno sagrađena.

Zahvaljujući sadržajima koje nude restorani, radnje i bioskopske sale, prvi sprat bi trebalo da bude prostor za opuštanje posjetilaca pošto se spuste s vrha.

Preuređenje tornja prema zamisli arhitektonskog biroa Moatti-Rivieres počelo je u maju 2012. s time da tokom radova građevina nije bila zatvarana za javnost.

Salon Gustava Ajfekla, graditelja tornja, postao je dvorana za prijeme i konferencije namijenjena stručnim skupovima. Na zapadnoj strani, u paviljonu “Ferrie” otvorena je prodavnica, restoran brze hrane, bioskopska sala u kojoj će se na sedam ekrana prikazivati film o tornju i njegovoj istoriji.

Uređena je rampa za osobe s invaliditetom kojima je od sada omogućen pristup u sve prostore. Cijeli prvi sprat posvećen je Gustavu Ajfelu čiji su život i rad predstavljeni u vitrinama, putem ekrana i digitalnih albuma.

Projektanti su posebnu pažnju posvetili ekološkim pitanjima. Četiri solarna panela ukupne površine 10m² pokrivaće polovinu potreba za toplom vodom u paviljonima Ferrie i Eiffel, a rezervoar za kišnicu postavljen ispod paviljona Ferrie, obezbijedit će vodu za sanitarne prostorije. Dvije male “vjetrenjače” proizvodit će 10.000 kilovatsati tokom godine.

"Mi želimo biti primjer" kazao je Jean-Bernard Bros, predsjednik SETE-a, operatora tornja, koji je u 2013. imao promet od 73 miliona eura.

Ajfelovu kulu svake godine posjeti sedam miliona ljudi, a od toga je 85 posto stranaca. Na taj način je kula sagrađena za svjetsku izložbu krajem 19. vijeka postala najposjećeniji spomenik u svijetu za koji se plaća ulaznica. Francuzi su prvi s 12,5 posto, a slijede Amerikanci (8,5), Britanci (7,1), Italijani (6,7), Nijemci (5,7 posto).

Od kada je otvorena 1889. godine, više od 250 miliona ljudi posjetilo je kulu koja je 2013. ostvarila ukupni godišnji prihod od 73 miliona eura.

Iako je haljina “gvozdene dame” dobila proziran stakleni omotač, ona će se redovnom “fejslifitngu” podvrgnuti u redovnom terminu, kao i do sada, svakih sedam godina, za što se potroši oko 60 tona boje.