Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Ovo su mjesta koja bi svaki gurman trebao posjetiti

17.12.2012 |

Pauza / TURIZAM I GASTRO

Izvor: tportal.hr

Ovo su mjesta koja bi svaki gurman trebao posjetiti

Neobični specijaliteti poput salame s karijem ili fermentiranog kupusa samo su neka nesvakidašnja jela koja su zauzela svoje mjesto u posebnim muzejima hrane što privlače turiste u mnogim zemljama svijeta.

 

HranaPogledajte izbor neobičnih muzeja hrane koje bi, po mišljenju stručnjaka Lonely Planeta, svaki gurman obavezno morao posjetiti.

Muzej Pick salame i paprike, Szeged, Mađarska

Ako nikada niste vidjeli kako se rade kobasice ili salame, ovo je pravo mjesto za vas, posebno u zemlji koja je diljem svijeta poznata upravo po slasnim salamama i jelima s paprikom. Muzejski postav upoznat će vas s načinom izrade salama i opremom koja se pritom koristi, dok je gornji kat rezerviran za papriku - najpoznatiji začin u mađarskoj kuhinji. U cijenu ulaznice je uključeno kušanje domaće salame, no posjet treba pažljivo isplanirati jer je muzej otvoren od utorka do subote od 15 do 18 sati.

Muzej Currywurst, Berlin, Njemačka

Kobasice su dugo bile najpopularnija njemačka hrana, no gdje je veza s karijem? Poduzetna Berlinčanka Herta Heuwer dobila je prah karija od engleskih vojnika nakon Drugog svjetskog rata, pomiješala ga je s kečapom i dobila umak koji je postao pravi hit u kombinaciji s kobasicom. Ovaj je specijalitet s vremenom dobio i svoj muzej u kojem možete naučiti sve o umaku i kobasicama, a ako se usudite, možete ući i u komoru sa začinima. Najbolje je uzeti tzv. Snack Ticket, ulaznicu u koju je uključena i porcija kobasica s karijem.

Muzej Shinyokohama raumen, Yokohama, Japan

Popularno jelo od rižinih rezanaca, 'ramen' ili 'raumen', može se pronaći u cijelom Japanu u raznim varijantama. Često se služi sa svinjetinom, ribom, sušenom morskom travom ili zelenim lukom. Ovaj muzej, točnije zabavni park posvećen hrani, ima i repliku tokijske ulice iz 1958, kada su izumljeni instant rezanci (noodle), a sva hrana kojoj je muzej posvećen ondje se može i kušati. I to na razne načine, jer svoje 'podružnice' u muzeju imaju poznati raumen restorani iz cijelog Japana.

Muzej Pulmuone kimchi, Seul, Južna Koreja

Kimchi, jelo koje se radi od začinjenog fermentiranog kupusa, sveprisutno je u Koreji. Hrskavi i škripavi kupus upotpunjen je ljutinom crvenog čilija, a rezultat je prilog koji se odlično slaže s korejskom kuhinjom. Muzej Pulmuone kimchi slavi tu svakodnevnu hranu, njene mnoge inačice, regionalne raznolikosti te posude u kojima se kupus držao stoljećima. Ako ste zaista oduševljeni, možete pogledati i film koji će vas naučiti kako napraviti 80 različitih vrsta kimchija.

Jell-O Gallery, LeRoy, SAD

Kada je tesar Pearle Wait 1897. izmislio jednostavan želatinasti desert u svom domu u LeRoyu, nije mogao ni slutiti u što će njegov izum izrasti. Wait je prodao recept, a on je u rukama vještih marketinških stručnjaka pod imenom Jell-O postao pravi hit ranog 20. stoljeća. Knjige recepata ubrzo su se iz SAD-a proširile po drugim zemljama jer su mnogi bili oduševljeni desertom kojemu je samo trebalo dodati vodu. Jell-O Gallery, osim povijesti proizvoda, podsjeća i na sve zvijezde koje su ga reklamirale tijekom godina na radiju i TV-u.

Muzej spama, Austin, SAD

U danima prije neželjenih e-mailova komičari iz 'Montyja Pythona' izvodili su šaljivu pjesmicu u čast tom poznatom konzerviranom proizvodu od svinjetine. Spam, čiji je naziv izvedenica riječi ‘spiced ham’ (začinjena šunka), od 1937. proizvodi se u Austinu u Minnesoti, gdje je u njegovu čast otvoren i muzej. Ondje možete vidjeti stare reklame i filmove o spamu te naučiti nešto novo o konzerviranju hrane i junačkoj ulozi spama u Drugom svjetskom ratu.

Frietmuseum, Bruges, Belgija

Iako se pomfrit često smatra francuskom izmišljotinom, na što upućuje i njegov engleski naziv ‘french fries’, domovina mu je zapravo Belgija. U muzeju u povijesnoj jezgri Brugesa, smještenom u zgradi iz 14. stoljeća, možete savladati povijest krumpira, prženih krumpirovih štapića te umaka s kojima ih u Belgiji vole jesti. Naravno da u muzeju možete i kušati originalni pomfrit, kao i druga lokalna jela.

Muzej octa Su no Sato, Handa, Japan

Ocat ili kvasina i kod nas se dugo koristi, uglavnom u salatama, no u Japanu je popularan još od 5. stoljeća. U gradu Handa, južno od Nagoye, ocat se proizvodi kao nusprodukt rižinog vina sakea. Kako se grad proslavio octom uz poznatu tvornicu Mizkan, otvoren je i Su no Sato, muzej koji objašnjava povijest proizvodnje octa te njegove pogodnosti za zdravlje. U fermentacijskoj sobi vidjet ćete i kako se proizvodi najkvalitetniji ocat.

Europski muzej šparoga, Schrobenhausen, Njemačka

Nijemci su ludi za šparogama, u što ćete se uvjeriti krenete li na proljeće razgledavati ponudu njihovih restorana. Uz zelene, posebno cijene mesnatije bijele šparoge, a sezona ove samonikle biljke ili Spargelzeit prožeta je mnogim događajima i proslavama. Muzej smješten u srednjovjekovnom bavarskom tornju ima mnoštvo eksponata posvećenih šparogi koju promatra s obiteljskog, povijesnog, zdravstvenog i kulturološkog aspekta. Tu je i slika šparoge poznatog Andyja Warhola.

Europski muzej šparoga Frietmuseum hrana Jell-O Gallery Muzej Currywurst Muzej octa Su no Sato Muzej Pick Muzej Pulmuone kimchi Muzej Shinyokohama raumen

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)