Drenjine: Voće neodoljivog ukusa i ljekovitih plodova

Prema predanju, osim hrasta i tise, treće magično drvo naših predaka bio je dren (Cornus mas). Ukoliko ga nije bilo blizu mjesta gdje su podizali kuće, obavezno su ga sadili da porodici donese zdravlje i dugovječnost. Žilavo i tvrdo drvo koristili su za pravljenje različitih predmeta i alata, a drenjine, zrele, crvene plodove, prijesne ili osušene, za ishranu. Drenjine, inače, sazrijevaju od jula do sredine oktobra, što uglavnom zavisi od klime i nadmorske visine.

Obiluju vitaminom C (čak dvostruko više od pomorandže), taninima i pektinom, a sadrže i glioksalnu i organske kiseline, šećer i sluz. Tanini i pektini povoljno djeluju na sluzokožu želuca i crijeva, pa su drenjine odličan lijek protiv proliva i drugih oboljenja organa za varenje. Od plodova, ali i od kore drena pripremaju se čajevi i drugi ljekoviti preparati za liječenje grla, malokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, šećerne bolesti i za zacjeljivanje rana

Osim toga, ruski naučnici su ustanovili da plodovi imaju antimikrobiološko dejstvo, kao i da se njihovo "meso" i ulje iz sjemenki može koristiti za obnavljanje spoljašnjih i unutrašnjih epidermalnih tkiva. Slatko, kompot, džem i sok od zrelih drenjina ljekoviti su gotovo koliko i svježi plodovi. Zato se smatraju prijatnim i, istovremeno, ljekovitim poslasticama koje bi što češće trebalo da se nađu u jelovniku.

Drenjine se svrstavaju i u bezglutensku hranu, a zanimljivo je da se u mediteranskim zemljama nedozreli plodovi konzervišu u slanoj vodi kao masline. U Francuskoj i Italiji dren se gaji na plantažama, a od drenjina se pripremaju vino cijenjeno širom svijeta, kao i želei i različiti kolači.

U planinskim krajevima Srbije i BiH priprema se i aromatična rakija drenovača prepoznatljiva po blijedocrvenoj boji. Širom svijeta, osim u Australiji, gaji se pedesetak vrsta drena, a posljednjih godina mogu da se kupe sorte namijenjene gajenju na plantažama i baštama.

Džem

Zrele drenjine

šećer

Drenjine

prekrijte ključalom vodom, poslije 10 minuta procijedite, propasirajte, odvojite koštice i stavite u veću šerpu. Potom dodajte šećer (koliko kilograma propasiranih drenjina  toliko šećera), promiješajte i neprestano miješajući kuvajte dvatri sata, zavisno koliko gust džem želite. Vruć sipajte u tegle, stavite u zagrijanu rernu 20 minuta (da se uhvati korica), povežite celofanom i stavite poklopce. Džem čuvajte na suvom i hladnom mjestu.

Sok 

2 kg drenjina 

1 kilogram šećera 

4,5 l vode

U lonac sipajte tri litra vode i kad provri dodajte drenjine. Kuvajte 20 minuta, sklonite sa šporeta, sačekajte da se ohladi, ocijedite (tečnost sačuvajte) i ispasirajte. Drenjine, odnosno smjesu koja ostane u presi ili gazi, prelijte preostalom vodom i kuvajte 15 minuta. Sklonite sa šporeta, sačekajte da se ohladi i ponovo ispasirajte. Pomiješajte obje tečnosti, dodajte šećer i na tihoj vatri, neprekidno miješajući, sačekajte da se šećer rastopi. Potom povećajte temperaturu i kuvajte još 10 minuta. Vreo sok sipajte u sterilisane flaše i odmah dobro zatvorite (najbolje hermetičkim zatvaračima).