U BiH postoji čak 12 prašuma

Svi su čuli za čuvenu prašumu Perućicu, koja se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, ali je javnosti manje poznato da na području Grmeča postoje tri prašume, a dvije se prostorno nalaze na teritoriju Općine Sanski Most. 

Na području Bosne i Hercegovine danas postoji 12 prašuma, a jedna od najvećih je prašuma Bobija, koja se nalazi na području Grmeča u administrativnom sastavu općine Sanski Most, te bi je trebalo više promovirati, ali i sve ostale. Prema riječima Sabahudina Solakovića, inženjera šumarstva koji je napisao nekoliko znanstvenih radova na temu prašuma, neophodno je više raditi na njihovoj promociji i upoznavanju javnosti o njihovom značaju.

"Prašuma Bobija se prostire na površini od preko stotinu hektara i u njoj su najzastupljenija stabla bukve i jele, bijelog i crnog bora, hrasta, javora, brijesta, jasena i smreke. Evropske prašume se razlikuju od prašuma u tropskom pojasu kako po vegetaciji, tako i po biodiverzitetu, a ono što ovdašnje prašume razlikuje od šuma jeste činjenica da čovjek nije imao nikakav utjecaj na njihovu dinamiku rasta i razvoja", kaže Solaković za Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, na području sanske općine nalazi se još jedna manja prašumska oblast na lokalitetu Stanići, dok se još dvije preostale prašume u Unsko-sanskom kantonu nalaze na području Bosanskog Petrovca i Bihaća. Dodaje kako stabla u prašumama dostižu starost od preko 500 godina. Solaković ističe kako će svaki dobar poznavalac prirode ostati zateknut onim što vidi ukoliko posjeti jednu od ovdašnjih prašuma.

"Prašuma je oblast gdje nalazimo dosta stabala velikih dimenzija, promjera i visina, kao i veliku zastupljenost mrtve drvne mase u svim oblicima raspadanja. Tu mislim na stabla koja su oborena ili prelomljena uslijed starosti ili djelovanja vanjskih faktora", kazao je Solaković.

Dodao je kako prašume imaju veliki značaj za biljni i životinjski svijet, ali i da su sadašnjim zakonskim mjerama nedovoljno zaštićene. U slučaju elementarnih nepogoda poput požara, olujnih vjetrova i slično ne postoje planovi za odgovarajuću reakciju, ali ni preventive za očuvanje ovih eko-sustava.

"Kada je u pitanju javnost, nedostaje edukacije koja bi trebalo da se radi kroz škole i fakultete i putem odgovarajućih publikacija", naveo je Solaković.

Prema njegovim riječima, prašume na području Sanskog Mosta su do sada nedovoljno publicirane i o njihovom postojanju se nedovoljno zna. Kada je riječ o prašumi Bobija, treba istaći kako se u njenoj blizini nalazi i poznati prirodni fenomen, estevela zvana Bobijaško oko, i sve to čini jedinstvenu prirodnu cjelinu, navode Nezavisne.