Ovih deset bolesti mogu usmrtiti čovjeka za 24 sata

Povremene vijesti o ptičijoj ili svinjskoj gripi više su senzacionalističkog tipa, nego što predstavljaju realnu opasnost. No, i dalje postoje bolesti koje su toliko opasne da u pojedinim slučajevima mogu usmrtiti oboljelu osobu nepun dan nakon zaraze.

Gotovo 40 procenata svjetskog stanovništva može se zaraziti ovom bolešću. U roku od 24 sata od zaraze oboljelog će zahvatiti vrlo visoka temperatura, jaka bol u mišićima i unutrašnje krvarenje.

Ukoliko se odmah adekvatno ne tretira, virus napada trombocite i sistematski ih uništava, što za posljedicu ima izljev krvi iz krvnih žila. Još ne postoji vakcina, a kako bolest prenose komarci, trenutno najbolja zaštita je suzbijanje staništa i populacije prenosnika.

Ebola-ovu bolest odlikuje visoka smrtnost, jer pokosi preko 70 procenata oboljelih. Prenosi se putem tjelesnih tekućina, no čak ni zaštitno odijelo nije sasvim učinkovita zaštita.

Već nekoliko sati nakon zaraze – iako inkubacija može trajati i do dvije sedmice – virus napada bijele krvne ćelije i sprečava zgrušavanje krvi pa oboljelog uskoro zahvaća kako unutarnje krvarenje, tako i krvarenje kroz sve tjelesne otvore, što rezultira smrću. Vakcina još ne postoji.

Bubonska kuga- u 14. stoljeću ova je bolest desetkovala Europu – pobila je 50 mili0na ljudi, što je tada bilo gotovo polovica stanovništva kontinenta. No to nije bio njen kraj: u ovom je stoljeću zabilježeno preko 20.000 oboljelih.

Prenosnik je bakterija Yersinia pestis, a najpoznatiji simptomi su otečeni i bolni limfni čvorovi – buboni. Uslijedit će povraćanje krvi i nekroza, zbog koje će udovi trunuti na oboljelom još dok je živ. Ukoliko se ne liječi, bubonska je kuga smrtonosna u 60 posto slučajeva.

Enterovirus tip 68 – ovaj virus napada organe za disanje i centre za motoriku, a rezultat je prestanak njihova rada. U ekstremnim slučajevima – posebno u male djece – može izazvati smrt 24 sata nakon zaraze.

Prenosi se tjelesnim izlučevinama, prije svega pljuvačkom. Još nije razvijen lijek za ovu bolest.

Kolera-ovu opaku bolest uzrokuje bakterija Vibrio cholerae. Simptomi su dehidracija, grčevi u mišićima, povraćanje i vodenasti proljev. U ekstremnim slučajevima oboljele osobe mogu izgubiti i do litru tekućine u sat vremena, što u konačnici dovodi do otkazivanja organa.

Širi se zaraženom vodom i hranom i endemična je u nerazvijenim dijelovima Azije, Afrike i Južne Amerike. Godišnje od nje umre 120.000 ljudi. Mrsa- Meticilin rezistentni stafilokokus aureus je bakterija otporna na širok spektar antibiotika. U težim slučajevima razara krvne ćelije i plućno tkivo za manje od jednog dana.

Bolest je svojstvena razvijenim zemljama – ondje buja u modernim bolnicama, gdje je razvila otpornost na antibiotike. Moždani udar- treći je uzrok smrtnosti u svijetu. Riječ je o neurološkom ispadu uzrokovanom poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega mozak ostaje bez kisika i hranjivih tvari.

Ukoliko se ne tretira u roku 3-6 sati, moždani napad rezultira smrću ili invalidnošću. Tokom napadaja, svake minute odumre 32.000 moždanih ćelija, što rezultira oduzetošću dijelova tijela.

Chagasova bolest – Izaziva je parazit Trypanosoma cruzi, koji se ukopa u srčani mišić i razara ga. 50.000 ljudi svake godine premine od zatajenja rada srca uzrokovanog ovim parazitom, a da uopće ne znaju da su zaraženi.

Bolest se javlja u Južnoj i Centralnoj Americi, gdje je samo u 2013. godini otkrivena kod gotovo osam miliona ljudi.

Meningokokna bolest – preko milijun ljudi svake se godine zarazi bakterijom Neisseria meningitidis, koja ulazi u krvotok i napada moždanu ovojnicu. 24 sata nakon zaraze oboljeli će osjetiti glavobolju, crveni osip i fotofobiju.

Patogeneza još nije sasvim jasna, budući da patogen u velikim kolonijama nastanjuje velik broj ljudi i to bez ikakvih posljedica. S druge strane, kod određenog dijela populacije može se pokazati smrtonosnim u kratkom roku nakon izbijanja zaraze.

Meningokokna bolest – ovu bolest izaziva hemolitički streprokok – riječ je o bakteriji koja napada meko tkivo i fascije, tanke vezivne opne koje obavijaju mišiće i/ili druge organe.

U ekstremnim slučajevima može usmrtiti oboljelog za manje od jednog dana. Infekcija se obično događa u bolnicama (drugi joj je naziv bolnička gangrena), gdje zahvaća pacijente s otvorenim ranama.

Kad dospije u ranu, bakterija ispušta otrov koji uzrokuje propadanje tkiva. Brzo se širi, stoga je u većini slučajeva amputacija zaraženih udova jedini način sprečavanja napredovanja bolesti.