Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu

Psihosocijalni rizici i stres povezan s poslom među najvećim su izazovima za sigurnost i zdravlje na radu. Oni znatno utiču na zdravlje pojedinaca, organizacije i nacionalnu ekonomiju.

Otprilike polovina evropskih radnika smatra da je stres česta pojava na njihovu radnom mjestu, a na stres otpada otprilike polovina svih izgubljenih radnih dana. Kao mnogi drugi problemi povezani sa psihičkim zdravljem, stres se često pogrešno tumači ili stigmatizira. Međutim ako se tumači kao organizacijski problem umjesto kao krivica pojedinca, psihosocijalnim rizicima i stresom može se upravljati kao bilo kojim drugim rizicima za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu.

Psihosocijalni rizici proizlaze iz loše organizacije i upravljanja poslom, kao i lošeg socijalnog konteksta posla te mogu dovesti do negativnih psiholoških, fizičkih i socijalnih ishoda kao što je stres povezan s poslom, izgaranje na poslu ili depresija. Neki od primjera radnih uslova koji uzrokuju psihosocijalne rizike su:

- prekomjerno radno opterećenje;

- protivrječni zahtjevi i nejasna uloga radnika;

- neuključenost u donošenje odluka koje utiču na radnika i nemogućnost uticanja na način na koji se posao obavlja;

- loše upravljana organizacijska promjena, poslovna nesigurnost;

- neučinkovita komunikacija, nedostatak podrške uprave ili kolega;

- psihološko i seksualno uznemiravanje, nasilje treće osobe.

Prilikom razmatranja zahtjeva radnog mjesta, važno je jasno razlikovati psihosocijalne rizike poput prekomjernog radnog opterećenja i uslove u kojima postoji radno okruženje koje pruža podršku, u kojem su radnici osposobljeni i motivisani za obavljanje posla na najbolji mogući način. Dobro psihosocijalno okruženje poboljšava učinkovitost i lični razvoj, kao i psihičko i fizičko zdravlje radnika.

Radnici doživljavaju stres ako su radni zahtjevi prekomjerni i nadilaze njihove mogućnosti. Osim psihičkih problema kod radnika koji pate od dugotrajnog stresa mogu se razviti ozbiljni fizički zdravstveni problemi kao što je bolest nervnog sistema ili problemi mišićno-koštanog sistema.

Negativni učinci uključuju loš ukupan poslovni učinak, učestalije izostajanje s posla, te povećane stope nezgoda i ozljeda. Izostanci sa posla su duži od onih izazvanih drugim uzrocima, a stres povezan s poslom može doprinijeti povećanju stope prijevremenog penzionisanja. Procjene govore o značajnim troškovima za poslovanje i društvo te na nacionalnom nivou dostižu i više milijardi eura.