Adela Kršo, mikrobiologinja iz Sarajeva, zavoljela je mikrobiologiju još u drugom razredu srednje škole. Tada joj je profesorica dozvoljavala da gleda pod mikroskopom bacil tuberkuloze i da sama mikroskopira.

"Za mene, mikrobiologija je jako zanimljivo zanimanje. Mikroorganizmi se nalaze svuda oko nas, na nama i u nama. Pa zašto onda ne proučavati organizme koji su općezastupljeni na našoj planeti?", rekla je Adela.

S obzirom na pandemiju korona virusa i njegovo širenje Adela je objasnila za Akta.ba kakav je ovo virus zapravo.

"Rekla bih, da je za ovaj virus "narodni naziv" koronavirus. Inače, ovaj virus se zove SARS-Cov 2. Koronavirus koji izaziva teški, akutni respiratorni sindrom, a broj 2 u nazivu, znači da je to drugi virus iz ove porodice koji izaziva istu kliničku sliku kao i njegov prethodnik iz 2003. godine, općepoznat samo kao SARS. Što se tiče njegove klasifikacije, SARS-Cov 2, pripada porodici Coronaviridae, rodu Betacoronavirus, podredu Sarbecovirus. Još treba da znamo da se radi o RNK virusu – virus koji kao genetički materijal umjesto DNK i RNK, ima samo RNK. RNK virusi inače imaju veću stopu mutacije, u odnosu na DNK viruse, iz razloga što je RNK molekula nestabilnija. Međutim, to što je virus RNK ne mora nužno da znači da će u toku ove pandemije mutirati i postati virulentniji, niti da su sve mutacije koje se dese signifikantne", objasnila je Adela.

O korona virusu još uvijek ne znamo mnogo, iako se svakodnevno vrše istraživanja.

"Nakon što je sekvencioniran genom virusa, otvorena su nam vrata u svijet SARS-Cov 2. Pored toga, o ovom virusu znamo: da se lahko prenosi, koliko se dugo može zadržati na površinama, u zraku ili u ljudskom organizmu, znamo njegovu etiologiju kao i dijagnozu i terapiju. Ono što je zanimljivo za ovaj virus je da je vrlo nepredvidiv i da na taj način predstavlja iskušenje naučnicima jer ne mogu odrediti njegov sljedeći korak. Naučnici su vjerovali kako bi ovaj virus mogao, poput njegovih prethodnika SARS i MERS, spontano nestati, međutim to se nije desilo. Također, opisana je jedna skupina generalnih simptoma koju ispoljava mnogo pacijenata, međutim, dosta je i simptoma koji su specifični i variraju od pacijenta do pacijenta. Tek se susrećemo s ovim virusom, i proći će još neko vrijeme dok ne skupimo sva znanja o njemu", naglasila je mikorobiologinja.

Korona virus je mnogo više od jače gripe

Adela smatra da je bitno da ljudi shvate da je ovaj virus zaista opasan i da se ne radi samo o "jačoj gripi" te da vodimo računa o zaštiti.

"Od ovog virusa se možemo zaštiti tako što ćemo, zaista, nositi maske, držati fizičku distancu, smanjiti kontakte s osobama s kojim baš i ne moramo da se vidimo. Ne boraviti u zatvorenim mjestima gdje ne postoji dobar ventilacioni sistem, gdje je nemoguće držati distancu i gdje se ne poštuju navedene mjere, a kako vidim, u našoj državi se i ne poštuju baš toliko ovi propisi i preporuke. Zaista je neophodno da ljudi shvate da je ovaj virus opasan, da nije samo "jača gripa" i da svjedočimo sve većoj smrtnosti naših sugrađana od ili zbog posljedica infekcije ovim virusom. Trebamo biti vrlo sretni, jer živimo u vremenu kada znamo za antibiotike, antivirotike, antikoagulanse, analgoantipiretike koji su bili sastavni dio dosadašnje terapije bolesti izazvane ovim virusom", pojasnila je Adela .

Ukoliko i dodje do infekcije ovim virusom, ne treba paničiti već obratiti pažnju na sve simptome.

"Upala pluća se može razviti jako brzo, bez da je i osjetimo na početku. Zato je jako važno da osluškujemo svoj organizam i pratimo simptome.", naglasila je Kršo.

Vitamin D, kozje mlijeko i stelja

Kao prevencija zarazi korona virusom preporučuje se korištenje vitamina D.

"D vitamin je organska molekulu, esencijalna za održavanje zdravlja, koja ima niz važnih uloga u našem organizmu. U posljednje vrijeme, došlo je do značajnih otkrića o ulogama D vitamina u našem organizmu. D vitamin je bitan za rad našeg endokrinog i reproduktivnog sistema, bitan je za kosti, za rad mišića i za rad nervnog sistema, ekspresiju nekih gena itd. S obzirom da ima vrlo važnu ulogu u imunološkom sistemu, preporučeno je da se koristi upravo D vitamin u prevenciji bolesti. Pošto pripadamo bijeloj rasi ljudi (evropoidi ili kavkazoidi), i da živimo u državi u kojoj tokom zime, zbog smoga i kratkog dana ne možemo biti izloženi sunčevim zrakama, potrebno je unositi D vitamin pomoću suplemenata. Jer je D vitamin topiv u mastima, optimalno je da se koristi nakon obroka", rekla je Adela.

Ishrana je iznimno važna za zaštitu organizma i jačanje imuniteta. Našu ishranu trebamo obogatiti domaćom hranom iz naše zemlje.

"Kao nacija, mislim da imamo jako loše prehrambene navike. Nažalost, u našoj ishrani je zastupljeno, najvećim dijelom, tijesto i tjestenine, brza hrana i loše meso. Ne želim reći da je potrebno da jedemo avokado, papaju ili batat. Mislim da je naša zemlja zaista bogata autohtonim sortama voća i povrća, mesa i suhomesnatih proizvoda za stelju znamo da je dobra kod upale pluća, a od mliječnih proizvoda kozje mlijeko se pokazalo kao dobro kod upale pluca. Našu ishranu valja obogatiti nekim od proizvoda od naših lokalnih privrednika. Svjesna sam da je teško pričati o zdravim navikama i konzumiranju optimalnih količina svih mikro i makronutrijenata, jer živimo u državi u kojoj mnogo domaćinstava ima dovoljno novca samo za kupovinu brašna, tjestenine ili krompira. Mogu se samo nadati da će oni koji mogu sebi priuštiti kvalitetnu hranu promijeniti svoje loše hranidbene navike... a oni koji ne mogu sebi priuštiti nadam se da će to biti u mogućnosti uraditi što prije", zaključila je mikrobiologinja.

Istraživanja pokazuje da je u našoj državi u posljednjih nekoliko dana veći broj oporavljenih od broja zaraženih ljudi.

E.O.

Mikrobiologinja Kršo za Akta.ba: Zašto je važno da osluškujemo svoj organizam?

Komentari (0)