
04.04.2013 |
Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE
Izvor: Fena
Britanski zdravstveni sustav trebao bi se vratiti u 50-e godine 20. stoljeća kad je u pitanju učestalost operacija krajnika, i operirati ih bez obzira na cijenu, objavili su liječnici na temelju studije koja tvrdi da je nakon tonzilektomije upala grla 40 posto rjeđa.
.jpg)
Britanski zdravstveni sustav trebao bi se vratiti u 50-e godine 20. stoljeća kad je u pitanju učestalost operacija krajnika, i operirati ih bez obzira na cijenu, objavili su liječnici na temelju studije koja tvrdi da je nakon tonzilektomije upala grla 40 posto rjeđa.
Studija finskih pacijenata s učestalim faringitisom pokazala je da je 5 mjeseci nakon vađenja krajnika njih samo 4 posto otišlo liječniku s teškom upalom grla, a među onima koje je operacija tek čekala bilo ih je 43 posto.
Britanski liječnici kažu kako je to novi dokaz da je tonzilektomija, koja je u zadnjih nekoliko desetljeća postala mnogo rjeđa, učinkovita metoda liječenja i da bi je trebalo češće obavljati.
U 50-ima je u Britaniji svake godine krajnike vadilo oko 200 000 djece i mladih, ali je u sustavu zdravstvenog osiguranja zaključeno da je postupak preskup i prečest.
Podaci za 2009. i 2010. pokazuju da je broj operacija na godinu pao ispod 50 000, a pacijenti se najčešće liječe antibioticima.
Nova studija stručnjaka sa sveučilišta u Ouluu u Finskoj pratila je 86 starijih od 14 godina, s učestalim faringitisom.
Njih 46 slučajnim je odabirom poslano na vađenje krajnika, a 40 je stavljeno na listu čekanja.
U idućih 5 mjeseci samo je dvoje pacijenata izvađenih krajnika (4 posto) ponovno otišlo liječniku zbog teške upale grla, a u skupini pacijenata kojima krajnici nisu izvađeni, takvih je bilo 17 (43 posto).
Znanstvenici su ustvrdili kako je zbog tog smanjenja bilo manje odlazaka liječniku i manje izostanaka iz škole i s posla, a pacijenti koji su bili na operaciji kazali su kako im se kvaliteta života popravila.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.