Studija: Covid bi mogao ubrzati starenje za 20 godina

Iako je koronavirus respiratorna bolest, zaraženi pacijenti doživljavaju niz učinaka na mozak, što dovodi do simptoma kao što su moždana magla, zbunjenost, gubitak mirisa i okusa uz rizik od moždanog udara.

Nadalje, nekoliko studija pokazalo je da virus SARS-CoV-2 može uzrokovati ubrzano starenje. Istraživači sugeriraju da mozak nekih pacijenata može ostarjeti 10 godina, a nedavna studija objavljena u časopisu kliničke medicine pokazala je da bi trajni mentalni učinci teškog covida-19 mogli biti jednaki 20-godišnjem starenju.

Velik utjecaj na kognitivne sposobnosti

Studiju su proveli istraživači sa Sveučilišta Cambridge i Imperial College London, a obuhvaćeno je 46 ispitanika koji su liječeni od covida.

Istraživači su otkrili da su pacijenti patili od kognitivnih oštećenja i gubitaka sličnih onome što se obično viđa kod ljudi u dobi od 50 do 70 godina, odnosno – učinak je bio kao da su izgubili 10 IQ bodova, prenosi Times of India.

Također, istračivački tim je utvrdio da su ti učinci postojali dulje od šest mjeseci nakon teškog oboljenja od covida, a oporavak je bio vrlo postupan.

“Deseci tisuća ljudi u Engleskoj prošlo je kroz jedinice intenzivnje njege zbog covida, a mnogi su također oboljeli bez da su zaprimljeni u bolnicu. To znači da se velik broj ljudi suočava s kognitivnim problemima mjesecima nakon oboljenja”, rekao je autor studije, profesor Adam Hampshire, dodajući da hitno treba naći načine da se tim ljudima pomogne.

Niz simptoma javlja se mjesecima nakon preboljenja

Sve je više dokaza da covid-19 ima snažan učinak na mozak, što uzrokuje dugotrajne kognitivne i mentalne probleme.

Simptomi poput moždane magle, umora, poremećaja u spavanju, anksioznosti pacijenti prijavljuju i mjesecima nakon oporavka.

Prema nedavnoj studiji, pacijenti koji su se oporavili od teškog oblika covida patili su od kognitivnog gubitka.

“Kognitivno oštećenje uobičajeno je za širok raspon neuroloških poremećaja, uključujući demenciju, pa čak i rutinsko starenje. Ali, obrasci koje smo vidjeli kod covida se razlikuju”, dodao je autor druge studije, profesor David Menon.

Testovi mozga provođeni su kod pacijenata uključenih u studiju u prosjeku šest mjeseci nakon preboljenja. Tako su mjerene njihove mentalne sposobnosti uključujući pamćenje, pažnju i rasuđivanje. Rezultati su zatim uspoređeni sa zdravim pojedincima.

Neki pacijenti se možda nikad neće u potpunosti oporaviti

Podaci su pokazali da su osobe koje su preboljele covid bile manje precizne tu su imale sporije vrijeme odgovora od ljudi koji su bili zdravi i nisu se razboljeli. Učinak je bio još više izražen kod pacijenata koji su bili na respiratoru.

Profesor Menon je izjavio da se neke pacijente nadziralo 10 mjeseci nakon preboljenja te da je uočeno blago poboljšanje.

“Iako to nije statistički značajno, barem je korak u pravom smjeru. No, postoji mogućnost da se neki od njih nikada u potpunosti ne oporave”, dodao je.

Istraživači su također naglasili da je blago oštećenje uočeno i kod pacijenata s blažim oblikom covida.