Stres utječe na imuni sistem - evo kako ga se riješiti

Imuni sistem je prva linija odbrane protiv napada bakterija, virusa i drugi patogena. Naši organi, tkiva i ćelije, svi rade zajedno u borbi za zaštitu našeg organizma.

 

Stres utječe na imunitet na 2 načina:

• Stvara hroničnu upalu koja šteti tkivima
• Sprečava imune ćelije da se bore protiv infekcije

 

SUPRESIJA IMUNITETA

Kad smo pod stresom – tj., u „fight or flight“ stanju – naše tijelo počinje da proizvodi hormon stresa, kortizol, u većim koncentracijama. Kortizol priprema tijelo za „bijeg“ od opasnosti s kojom se susrećemo, nizom rekacija koje rezultiraju reduciranjem broja ćelija odgovornih za odbranu organizma (limfociti). U konačnici, tijelu je potrebno više vremena da zacijeli, da se oporavi i mnogo je podložnije pojavi hroničnih bolesti.

 

HRONIČNA UPALA

Kortizol je neophodan za smanjenje upalnih procesa u tijelu, što je inače dobra stvar. Ali ako je hronični stres u pitanju, produženi napori za smanjenjem upale rezultiraju slabljenjem imuniteta. Ovo uzrokuje da nivo kortizola konstantno raste, nakon čega ćelije imuniteta postanu otporne na njega.

Zapamtimo, hormoni stresa su tu da bi osigurali kratke i intenzivne hemijske rekacije u tijelu. Usljed njih, naše srce radi brže, zjenice se šire, disanje nam se ubrza i mozak radi na tome da nas što prije izbavi dalje od prijetnje. U isto vrijeme, svi drugi tjelesni procesi koji nam nisu potrebni da bismo pobjegli stavljaju se na „čekanje“ – poput probave i imunog odgovora.

Dugoročni višak kortizola može rezultirati ozbiljnim fizičkim i psihičkim poteškoćama, povećanom anksioznošću, depresijom i problemima sa snom.

 

KAKO DA POBIJEDIMO STRES I OPORAVIMO SVOJ IMUNI SISTEM?

Prevazilaženje stresa je prvi korak oporavka našeg imuniteta. Iako niko od nas ne može kompletno eliminisati stres iz života, postoje načini koji nam mogu pomoći da svedemo na minimum njegov utjecaj na naše tijelo i um.

Upotreba probiotika se pokazala kao veoma uspješna i značajna. Probiotici su živi mikroorganizmi prisutni u našem probavnom sistemu i velika su podrška našem imunitetu.

Tehnike dubokog disanja su veoma zanemarene, ali jako efektne usljed stresnih situacija. Počinjanje dana s 5 minuta vježbi dubokog disanja omogućava nam da dan pozdravimo smireni i staloženi.

Uravnotežen cirkadijalni ritam, koji podrazumijeva kontinuiran raspored obroka kao i cikluse dubokog sna, uslovljava i smanjen efekat stresa na naš organizam. Narušen san uzrokuje porast koncentracija kortizola, što pored povišenog stresa uzrokuje i probleme s kontrolisanjem kilaže.

Vježbanje, posebno ako je redovno, može biti najjednostavniji način da regulišemo stres. Bilo to hodanje, trčanje ili trening s opterećenjem, jednostavno uzimanje sat vremena za sebe i vježbanje može imati ogromne pozitivne efekte na aktivnost naših nadbubrežnih žlijezda i njihovu hormonsku sekreciju.

Kroz infografiku Nahla vam donosi nekoliko savjeta kako da se riješite nakupljenog stresa i osjećate se bolje svakog dana.

Ova infografika dio je projekta "Okidač stresa na OFF - za dobro mentalno zdravlje“ koji Centar za edukaciju i istraživanje Nahla realizira u saradnji s Općina Novi Grad Sarajevo.