Naučnici objavili da svici izumiru

07.12.2022. 13:00 / Izvor: B92
svitac

Dok razne ljudske aktivnosti ubrzano transformišu planetu, globalna populacija insekata opada stopom bez presedana do 2 odsto godišnje.

Entomolog Dejvid Vagner je kao dečak 60-ih godina prošlog vijeka često trčkarao po porodičnoj farmi u Misuriju, lovio treptave svice, stavljao ih u staklenu teglu, potom zatvorio poklopac i noću je odložio pored kreveta.

No danas, poput mnogih insekata u svetu, svici nestaju u, kako naučnici kažu, globalnoj apokalipsi insekata.

Dok razne ljudske aktivnosti ubrzano transformišu planetu, globalna populacija insekata opada stopom bez presedana do 2 odsto godišnje. Zbog krčenja šuma, upotrebe pesticida, vještačkog svjetlosnog zagađenja i klimatskih promjena ova sitna stvorenja bore se za preživljavanje zajedno sa usjevima, cvijećem i ostalim životinjama čija egzistencija zavisi o njima.

"Insekti su hrana koja je potrebna svim pticama i ribama. Oni su poveznica koja spaja sve slatkovodne i kopnene ekosisteme na našoj planeti", kaže Vagner, koji danas radi kao entomolog na Univerzitetu "Connecticut".

Njihova važnost za okolinu je velika. Svici su ključni u lancu ishrane jer se njima hrane ptice, gmizavci i sisari, poput slijepih miševa. Za neke životinje su svici jednostavno poslastica. Orangutani biljojedi uživaju u konzumiranju termita. I ljudi hranom smatraju oko 2.000 vrsta insekata, no insekti su mnogo više od hrane. O njima zavise i poljoprivrednici jer im oprašuju useve i kovitlaju tlo da bi ga održali zdravim i plodnim.

Nestanak insekata ne može se pripisati nijednom pojedinačnom uzroku. Stanovništvo se suočava sa više istovremenih prijetnja - od gubitka staništa i industrijskog načina uzgoja do klimatskih promjena. Preopterećenje azotom iz kanalizacije i vještačkih đubriva pretvorilo je močvare u "mrtve zone", noćno nebo je preplavljeno vještačkim svjetlom, a urbani rast karakterišu sve betoniranije površine.

"Donedavno je gubitak plodne zemlje bio najveći pokretač" smanjenja broja insekata, kaže Vagner. "Ali klimatske promene postaju daleko ozbiljnija i zlokobnija prijetnja jer se dijelovi planete koji su ranije stalno bili vlažni suše. A to je apsolutno katastrofalno za mnoge insekte". Insektima šteti i uvoz stranih biljaka, koje počinju da dominiraju u novom okruženju.

Neka istraživanja upućuju na to da sve veća upotreba insekticida utiče na smanjenje broja lasti. Vagner zaključuje da "priroda jednostavno nestaje vrlo sporo. S nestankom svitaca "nestaju grane i stabla života. Postupno ga uništavamo, a za sobom ostavljamo ogoljelo i ružno stablo."

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza