Psihoterapijska savjetnica o ovisničkom kupovanju, kada potražiti stručnu pomoć

Na psihoterapiji i savjetovanju sve češće se javljaju ljudi koji spadaju u domen ovisnosti iako nisu u pitanju ovisnosti koje podrazumijevaju upotrebu supstanci. Tako da imamo ovisnost o kupovini, ovisnost o igranju video igrica, ovisnost o pornografskom materijalu. Novo doba donosi, u stvari, nove vidove ovisnosti koji stvaraju problem pojedincu u njegovom funkcioniranju.

To je u razgovoru za Fenu izjavila psihoterapijska savjetnica i transakciona analitičarka, magistrica pedagogije Anisa Križan.

Kako ističe, postoje ljudi koji vole da kupuju, koji puno kupuju, ali to ostaje u granicama njihovih budžeta, te ne predstavljaju posebnu prijetnju njihovom životu niti njihovim socijalnim odnosima i funkcioniranju.

"Tu se radi, tako da ga nazovemo, o nekom funkcionalnom šopingu, odnosno odnosu prema kupovini. Međutim, kada govorimo o ovisničkom kupovanju, onda je to jedna sasvim druga slika ponašanja pojedinca koji ima jedan stalni nagon za kupovinom. Pojedinac mnogo kupuje, prelazi granice svog budžeta zbog čega često nastaju mnogi praktični problemi u životu tako da je to u stvari jedna generalno disfunkcionalna slika ponašanja i života pojedinca. Nije teško prepoznati to stanje ni kod sebe ni kod drugih, jer u stvari imate praktične posljedice koje nastaju vrlo brzo", kaže mr. Križan.

Ističe da živimo u društvu u kojem kupovati, posjedovati znači biti sretan, da to donosi zadovoljstvo u životu.

"Tome doprinose, naravno, i agresivne reklame koje nas bombardiraju sa svih strana, poruke kojima nam se kaže da ćemo biti sretni, prihvaćeno, sigurni ako koristimo neki proizvod. Tako da na svjesnoj i nesvjesnoj razini to djeluje na pojedinca. Živimo u društvu koje nam govori da treba što više da kupujemo da bismo bili sretni i zadovoljni. Naravno da to utiče na nas u smislu nekih impulsivnih radnji da možda kupite nešto i što vam ne treba, da gomilate stvari... Kompulsivni šopingholičari, na primjer, u svojim radnim i životnim prostorima i često imaju nagomilane stvari koje nisu ni otvorene. Da li je to potreba? To je vjerovatno nešto što treba da prekrije neku unutrašnju psihičku potrebu", navodi ona.

Kada su u pitanju uzroci ovisnosti o kupovini, mr. Križan kaže da je teško govoriti o jednom generalnom uzroku koji bi pokrivao svaki pojedinačni slučaj, jer svako je od nas individualan i svakom klijentu tako pristupaju.

"Tako da ne možemo govoriti o nečemo što vrijedi za sve, ali istraživanja su pokazala da osobe koje su sklone impulzivno kompulzivnom kupovanju imaju nizak nivo samopoštovanja i samokontrole, da je kupovina u pozitivnoj korelaciji sa stanjem anksioznosti i depresije, da postoje disfunkcionjalne tehnike nošenja s frustracijom i stresom. Tako da bi to možda bio neki skup osobina koje su kroz istraživanja utvrđene kao česte kod onih koji kompulzivno kupuju. A u stručnoj literaturi možemo naći da je to u stvari problem, odnosno odnos prema svijetu, sebi i drugima koji je formiran još u ranom djetinjstvu, gdje osobe koje su djetetu bitne nisu na adekvatan način odgovarale na njegove potrebe, pa se osoba posljedično okreće materijalnom i kupovanju", rekla je ona

Po njenim riječima, ova bolest svakako ima posljedice po funkcioniranje porodice ili status osobe u društvu.

"Ovo ovisničko ponašanje vrlo brzo se može primijetiti i osoba pošto često ulazi u „minus“ na svojim računima, prelazi granice svojih budžetskih mogućnosti. Dolazi, naravno, do niza problema koji su praktični, do narušavanja socijalnih odnosa, često su to bračne trzavice, porodični problemi, a u nekim slučajevima može, nažalost, da se završi tragično ako se ne zatraži stručna pomoć na vrijeme", upozorava mr. Križan.

Onog momenta kada pojedinac primijeti da je u jednom disfunkcionalnom stanju, da vodi život koji nije kvalitetan, naročito ako dobija i povratne informacije od svojih bližnjih, sigurno bi trebao potražiti stručnu pomoć.