Znanost potvrđuje: Godišnji odmor je nužnost, a ne luksuz

Iza nas je nekoliko doista izazovnih godina. Pandemija, ratovi i ekonomska događanja globalno nas opterećuju. Ako k tome dodamo individualna opterećenja mnogih ljudi, poput zdravstvenih i psiholoških opterećenja, kredita, nezadovoljavajućih poslova i ostalih problema, ljeto i godišnji odmor čini se kao prijeko potreban odmah, piše adiva.hr.

Ipak, mnogi zaposlenici imaju osjećaj da „vrijede onoliko koliko privređuju“ te su skloni biti na raspolaganju i nakon radnog vremena. Radom od kuće, ova granica poslovne dostupnosti dodatno se zamaglila, pa je mnogo lakše upasti u „zamku“ kontinuiranog rada bez jasnih granica kad poslovno završava, a privatno počinje.

Istinska vrijednost godišnjeg odmora

Tijekom vremena, takva nemogućnost mentalnog odvajanja od posla može dovesti do zamora, pa čak i sindroma sagorijevanja na radnom mjestu (eng. burn-out syndrome). I premda neki na godišnji odmor gledaju kao na luksuz, pa na put nose laptope, službene mobitele, odgovaraju na mailove i dogovaraju poslove misleći kako će se „usput“ i odmoriti, znanost govori drukčije.

Godišnji odmor bez uobičajenih poslovnih obveza je nužan za naše psihičko i fizičko zdravlje, a preduvjet tome je uviđanje istinske vrijednosti godišnjeg odmora.

Godišnji odmor – „trošenje vremena“?

Naime, prema prošlogodišnjem istraživanju Tonietto i suradnika, osobe koje su na odmor gledale kao na trošenje vremena, ujedno su pronalazile manje užitka u odmoru i aktivnostima povezanima s njim. Također, ova uvjerenja bila su povezana s nižom procijenjenom razinom zadovoljstva i većom razinom depresivnosti, anksioznosti i stresa.

Dakle, poput samoispunjujućeg proročanstva, ako na godišnji odmor gledamo kao na gubitak vremena, velika je vjerojatnost da će se on doista pretvoriti u – gubitak vremena.

Što kažu istraživanja?

Ipak, realnost mnogih ljudi (i brojna znanstvena istraživanja) pokazuju upravo suprotno – godišnji odmor je dobar za naše zdravlje!

Veće zadovoljstvo zaposlenika – Više dana plaćenog godišnjeg odmora znači i veće zadovoljstvo zaposlenika. Kanadsko istraživanje iz 2016. godine provedeno na uzorku od 3000 ljudi, navodi kako su dobrobiti od većeg broja dana godišnjeg odmora kod zaposlenika bile prisutne mjesecima nakon povratka s odmora. Te dobrobiti protezale su se na subjektivni osjećaj sreće, ali i na bolje zdravstveno stanje zaposlenika.

Pozitivan utjecaj na bliske odnose – Kvalitetno provedeno zajedničko vrijeme pozitivno utječe na bliske odnose. Pretjerana preokupiranost poslom ne utječe loše samo na osobe koje previše rade (u obliku stresa i zdravstvenih te psiholoških opterećenja), već i na njihove bližnje, u obliku manjka kvalitetnog zajednički provedenog vremena. Naime, velik broj istraživanja potvrđuje da veća količina kvalitetno provedenog zajedničkog vremena među partnerima pozitivno utječe na zadovoljstvo vezom.

Naravno da se većina problema neće magično riješiti na godišnjem odmoru, međutim, on nam omogućuje da propitamo svoju dnevnu rutinu te kako ona utječe na naše odnose iz „vanjske“ pozicije – dok smo opušteni.

Dva tipa odmora

Kada odlazimo na godišnji odmor, važno je izabrati onaj tip odmora koji nam više odgovara i u kojemu pronalazimo više zadovoljstva.

Za neke je to odmor koji uključuje potragu za značajnim iskustvima. To je odmor u kojemu osoba teži obogaćujućim iskustvima kojima će produbiti znanja o sebi ili svijetu.

S druge strane, nekima je važan odmor u kojemu će usporiti, imati što manje obveza, gdje će se jednostavno moći opustiti i pritom zabaviti.Koji god tip godišnjeg odmora odabrali, on je način da usporimo i zapitamo se – je li način na koji živimo ostatak godine za nas zadovoljavajući? Ako nije, kako bismo ga mogli obogatiti? Kako u svoju svakodnevicu unijeti elemente godišnjeg odmora, primjerice, vikend izletima, večernjim opuštanjima uz razgovor, društvenim igrama s našim najbližima…? Kako to može koristiti nama, a kako našim bližnjima?

Nadamo se da ste dobro odabrali te da ćete se ovog ljeta zasluženo i kvalitetno odmoriti.