Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
jelka

25.12.2023 |

Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE

Izvor: Danas

1510. godine

Tradicija duga pola milenija: Znate li gdje je prvi put javno okićeno božićno drvce

Na prostoru veličine devet fudbalskih igrališta, gdje se danas nalazi više od tri hiljade tezgi, navodno je prvi put u istoriji postavljeno božićno drvce.

Na prostoru veličine devet fudbalskih igrališta, gdje se danas nalazi više od tri hiljade tezgi, navodno je prvi put u istoriji postavljeno božićno drvce.

Božićno drvo koje je prvo javno okićeno, kako se smatra, potiče iz Rige, glavnog grada Letonije. Navodno je 1510. godine postavljeno i ukrašeno božićno drvce na glavnom trgu, a zatim je običaj okićenog drveta tokom praznične sezone postao poznat i proširio se na druge dijelove Evrope.

ZVIJEZDE OD VOSKA

Kada se nešto dogodi prije više od 500 godina, nije lako razlučiti gdje prestaju činjenice, a gdje počinje legenda, ali stručnjaci iz Letonije tvrde da je upravo u Rigi prvi put okićeno božićno drvce, prenosi Danas.

Tradicija, kako se kaže, potiče sa najveće pijace u Evropi, gdje se prostire prostor veličine devet fudbalskih igrališta sa preko tri hiljade tezgi. Tokom vikenda, ovo mjesto posjeti i do sto hiljada ljudi, a UNESCO ga je uvrstio na listu svjetske baštine.

Priča o kićenju drvca navodno potiče iz 1510. godine, kada su lokalni trgovci ukrasili božićno drvce vještačkim ružama, plešući i radujući se oko njega, a potom su ga i zapalili. Čak i danas, u Rigi možete pročitati kameni natpis na osam jezika koji označava mjesto gdje je postavljeno prvo javno božićno drvce.

Dvadeset godina kasnije, Francuzi su počeli kupovati drvca na pijaci, noseći ih kući, ali ih nisu ukrašavali. Drvca koja su se prodavala nisu smjela biti viša od metra i dvadeset centimetara.

Zatim je, Njemačka u 17. vijeku prigrlila ovaj običaj.

Ipak, postoje i priče da je ipak prvo okićeno drvo bilo u Njemačkoj u 16. vijeku. Postoje različite priče i legende o tome, ali jedna od najpoznatijih pripisuje se Martinu Luteru. Prema ovoj priči, Luter je šetao šumom noću i divio se zvijezdama koje su sjale kroz krošnje drveća. Želeći podijeliti tu ljepotu sa svojom porodicom, odlučio je donijeti drvo kući i ukrasiti ga zvijezdama od voska.

Običaj ukrašavanja božićnog drveta postao je popularan tokom 17. i 18. vijeka u Njemačkoj, a zatim se proširio na druge dijelove Evrope. Prvi put kad je božićno drvo okićeno u Americi datira iz 19. vijeka. Prema nekim izvorima, njemački doseljenici su uveli ovaj običaj u Sjedinjene Američke Države.

Danas je ukrašavanje božićnog drveta postao tradicionalan dio proslave Božića širom sveta. Ljudi postavljaju božićna drvca u svojim domovima i ukrašavaju ih raznobojnim kuglicama, lampicama, zvijezdama, šarenim trakama i drugim ukrasima. Ovaj običaj simbolizuje radost, toplinu i zajedništvo tokom praznične sezone.

OBIČAJI U SVIJETU

Kićenje Božićnog drveta ima bogatu istoriju i raznolike tradicije širom svijeta.

Njemačka – Domaćin tradicije: Njemačka se često povezuje s tradicijom kićenja božićnog drveta. Grad Drezden smatra se mjestom gde su prvi put korišteni električni lampioni na božićnom drvetu 1880. godine.

Sjedinjene Američke Države – Veliki glamur: U SAD-u, kićenje božićnog drveta može biti prava umjetnost. Gradovi poput New Yorka organizuju glamurozne ceremonije paljenja lampica na drvetu, koje su često praćene muzičkim i scenskim programima.

Australija – Ljetni praznici: S obzirom na to da Božić u Australiji dolazi tokom ljeta, uobičajeno je da se drvce ukrašava elementima koji predstavljaju australijsku kulturu, poput koala i kengura.

Švedska – Tradiocionalna jednostavnost: U Švedskoj, tradiocionalni pristup često uključuje jednostavne ukrase ručne izrade i svijeće koje pružaju toplinu tokom hladnih zimskih noći.

božićno drvce kićenje jelke Riga

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)