Ljudi u gradovima polako gube sposobnost probavljanja biljaka

U zapadnoj prehrani ozbiljno nedostaje vlakana i to bi moglo iz temelja promijeniti način na koji naša crijeva probavljaju biljke. Iako su voće i povrće od davnina ključni dio ljudske prehrane, naučnici tek sada počinju shvatati kako naša tijela razgrađuju celulozu, glavni sastojak staničnih stijenki biljaka.

Međunarodni tim stručnjaka je u novome istraživanju otkrio do sada nepoznate mikrobe u našim crijevima koji su sposobni razgraditi celulozu. Desetljećima se pretpostavljalo da ljudski organizam ne može razgraditi celulozu tako dobro kao što to mogu krave, konji, ovce i drugi sisavci.

“Izgleda da u našim crijevima polako opada nivo ovih vrsta”

Tek se 2003. otkrilo da crijevne bakterije u našem tijelu mogu probaviti ova vlakna. Naučnici su stoga u novoj studiji putem gena tih bakterija krenuli u potragu za sličnim mikrobima. Ispostavilo se da u našim crijevima prebiva nekoliko vrsta mikroba koji “grickaju” celulozu, a koje do sada nismo uočili.

Jedna vrsta je povezana sa sisavcima papkarima, druga s primatima, a treća s ljudima. Sve tri bakterije pripadaju rodu Ruminococcus i posjeduju gene za probavu celuloze. U uzorcima izmeta lovaca – sakupljača, ruralnog stanovništva i drevnih ljudi koji su živjeli prije 1.000 do 2.000 godina ovih tri vrsta mikroba ima u izobilju.

No, jako ih je malo bilo kod ljudi koji žive u modernim, industrijaliziranim društvima.

“Izgleda da u našim crijevima polako opada nivo ovih vrsta, na što je vjerovatno utjecao pomak prema zapadnjačkom načinu života”, pišu naučnici, a prenosi Science Alert.

Lošije zdravlje?

Stručnjake brine da bi smanjene nivoa ovih bakterija moglo na neki način utjecati na lošije zdravlje u urbaniziranom društvu i da bi bilo dobro razmisliti o namjernom uvođenju ovih vrsta u ljudski organizam putem dodataka prehrani ili specijaliziranih probiotika.

Neka su istraživanja pokazala da dodaci s celulozom, poput biljnih vlakana, mogu rezultirati višestrukim i različitim zdravstvenim pogodnostima – uključujući promjene u crijevnim mikrobima, imunološkom odgovoru i ekspresiji gena. No, cijelo to područje je još podosta neistraženo, a temeljni mehanizmi iza ovog procesa su i dalje ostali svojevrstan misterij.

Istraživanje naziva “Cryptic diversity of cellulose – degrading gut bacteria in industrialized humans” objavljeno je u časopisu Science.